RAZGOVARAO: Almir TERZIĆ

Kako uticaj i miješanje u unutrašnje poslove Rusije i Srbije utiče na države na Zapadnom Balkanu, a posebno na Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu koje su najizloženije u tom postupku u ekskluzivnom intervjuu za "Slobodnu Bosnu" govorio je Adrijan Vuksanović, zastupnik u Skupštini Crne Gore i predsjednik Hrvatske građanske inicijative. 

Otvoreno je govorio i o tome šta Srbija trena uraditi kako bi se tenzije oko Kosova i u regionu smirile, te da li je Crna Gora s skrenula sa evropskog i NATO puta s obzirom da u vlasti učestvuju i pojedine prosrpske struje, kako i kakav je pogled iz Crne Gore na dešavanja u Bosni i Hercegovini prvenstveno u smislu opstrukcija i blokada kojima su institucije BiH izložene djelovanjem retrogradne politike iz RS-a prvenstveno od SNSD-a i samog njegovog predsjednika Milorada Dodika.

Dao je i svoj stav da li postoje i kakva su sporenja Hrvatske i Crne Gore, kako unaprijediti odnose Bosne i Hercegovine i Crne Gore, te kakav je položaj nacionalnih manjina u Crnoj Gori i da li se poštuju njihova prava prvenstveno na jezik, kulturu, obrazovanje...

Sve više se govori o uticaju Rusije na Balkanu. Postoje li stvarne prijetnje i šta treba učiniti kako bi se u regionu očuvao mir i prosperitet?

- Taj utjecaj ne vidi samo onaj koji ga ne želi vidjeti ili onaj koji mu revnosno služi. Nažalost, takav oblik sluganstva prema Moskvi ima i duhovnu, rekao bih parareligijsku dimenziju.

Kako inače objasniti nedavni nastup i demonstraciju samoponiženja patrijarha SPC pred Putinom i njegove molbe i želje da Srbija bude dio Ruskog sveta? Ima i tu kod vas u BiH, pojedinih koji misle da su intelektualno potentni, ako ne kažu Srpski svet, a što je deminutiv za spomenuti Ruski svet, već "srpski integralizam", a zapravo radi se o povjesno išamaranoj i poraženoj ideji Velike Srbije.

Uz takve ekspresije pristaje im folklorni izgled neobrijanog lica i karakteristične odjeće. Da bi očuvali mir i prospreritet moramo se jasno i nedvojebno suprostaviti onima koji nas vuku u prošlost, u kojoj su oni već poraženi, a svi zajedno unazađeni.

Službena Podgorica provocira Zagreb 

  I srbijanske vlasti u manjoj ili većoj mjeri utiču na dešavanja u regionu, a posljedice se posebno osjete u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Je li vrijeme da se Srbija prestane miješati u unutrašnje stvari dvije nezavisne države? 

- Ne može Srbija da se ne miješa, jer velikodržavna ideja se institucionizirala i ušla je u svaku poru njenog društva. Ta nakaradna ideologija izazvala je tragedije devedesetih, a njeni recidivi su oživjeli u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Na sceni su ideološki potomci Slobodana Miloševića, koji opet sanjaju tuđe granice.

Ali, kako bi rekao jedan moj prijatelj iz Crne Gore - Srbija je dovoljno velika da imperijalno mašta, a uvijek dovoljno mala da tu maštu i ostvari, što je dovodi u stanje trajne frustracije. 

Srbija će se prestati miješati u unutarnje stvari nezavisnih država kada shvati i prihvati da su te države nezavisne i da zahvaljujući politici, koju vodi, najviše šteti sebi samoj. Braneći se od takve politike, pomažemo i samoj Srbiji u emamcipaciji. 

U posljednje vrijeme svjedoci smo određenih sporenja između Crne Gore i Hrvatske. Kada će se to riješiti, kako i da li će Hrvatska u značajnijoj mjeri podržati napredak Crne Gore na evropskom putu, umjesto blokada?

 - Sporenja nisu plod spontanosti, već pogrešne, a za dijelove vlasti i ciljane politike službene Podgorice koja provocira Zagreb i od prijatelja želi napraviti nekog tko to nije. 

Zna se tko želi posvađati Crnu Goru sa svim susjedima i vezati je za sebe. Isti oni koju su plašili narod u Crnoj Gori da će umrijeti od gladi ako se osamostali, isti oni koju su je gurnuli u rat i pohrlili ka Dubrovniku, a potom otvarali radnje po Boki kotorskoj gdje su prodavali pokradeno, isti oni koji u njoj vide što u njihovoj politici ne postoji - dostojanstvo i ponos. 

Hrvatska, za razliku od njih, nikada nije sporila ni crnogorsku naciju ni državnost, već je uvijek bila od pomoći Crnoj Gori, kako na putu prema NATO - u, tako u procesu integracije Crne Gore u Europskoj uniji. 

Dok je Hrvatska lobirala za Crnu Goru, dok je ustupala skupocjene prijevode i zalagala se za njeno punoprvano članstvo, iz Beograda su se javljali razni rakići, marići, šešelji, vulini i brojni drugi koji su omalovažavali i prijetili Crnoj Gori. Hrvatska i sada pomaže i pomagat će crnogorskom putu ka Zapadu, naravno da to beogradska posluga želi predstaviti drukčije. 

Politika Beograda je destruktivna 

 Bosna i Hercegovina zbog političkih opstrukcije zaostaje na evropskom putu, a uz Srbiju je jedina koja nije članica NATO-a. Kako gledate na stalne opstrukcije Dodika i rukovodstva RS-a?

 - Bosna i Hercegovina mora ostati jedinstvena i cijela, suverena i nezavisna. To je najbolje za sve njene građane, pa i za one koji to ne shvataju i sanjare scenarij koji se već pokazao kao promašeni i tragični.  

Čini se da se sa sličnim pokušava u pojedinim segmentima i u samoj Crnoj Gori. Kako se sa tim borite, je li Crna Gora skreće sa evropskog i NATO puta?

 - Crna Gora se revitalizacijom svoje državnosti na referendumu 2006., zatim ulaskom u NATO savez pozicionirala u Zapadni civilizacijski milje. Ozbiljan je to udarac za beogradsku politiku, koja se ne miri s tom činjenicom. Državnost Crne Gore je rođena na Zapadu i tu je njen prirodni ambijent u kojem je najviše svoja.

 Politika službenog Beograda je sa svojim instalacijama po Crnoj Gori destruktivna i ne želi takvu Crnu Goru. Stalna je to napetost, ali uvjeren sam u vrijednosti Zapadne Crne Gore i siguran u konačnost njene pobjede. 

Nakon 2020. podzemne vode srpskog šovinizma su izronile i preplavile biće Crne Gore, ali ne možemo birati vrijeme u kojem ćemo djelovati, već smo pozvani ustrajno zastupati ideju samostalne i suverene Crne Gore, koja je u miru sa svima koji je poštuju, a prkosna i jaka pred onima koji bi je ponizili. 

U Crnoj Gori snažan pijetet prema žrtvama Srebrenice

 Na koji način bi se mogli unaprijediti odnosi između Bosne i Hercegovine i Crne Gore? 

- Crna Gora i Bosna i Hercegovina su dvije prijateljske države i takve će ostati usprskos svima koji žele narušiti njihovu relaciju. Građani BiH trebaju znati da je u Crnoj Gori snažan pijetet prema žrtvama u Srebrenici i pored toga što su u vlasti i oni koji ne priznaju genocid nad Bošnjacima. 

Ima prostora za unapređenje odnosa, a iskustvo s istim destruktivnim centrom, vjerujem da dodatno zbližava. Na politikama u obje zemlje je da rade na dodatnom jačanju odnosa. 

Je li Kosovo glavni regionalni problem zbog neriješenih političkih odnosa sa Srbijom. Bi li se rješen jem tog pitanja relaksirali odnosi u regiji i šta Srbija konkretno treba da uradi da bi se to desilo, a šta Kosovo? 

- Srbija treba da prizna realnost kosovske nezavisnosti. Kad se to desi doći će i do relaksacije odnosa u regiji. Koliko je to moguće u ovom trenutku jasno je svima. 

Lokalna vlast nas je htjela istjerati iz prostora

 Kakav je položaj nacionalnih manjina u Crnoj Gori, šta su napreci, a šta još treba učiniti kako bi se stanje poboljšalo? 

 - Nacionalne zajednice su indikator društveno - političkog ambijenta u kojem jesmo i u mnogome njihov status ovisi o politici koja se vodi na državnoj razini. Hrvati u Crnoj Gori su prošli i prolaze razne turbulencije, često praćene brojnim neugodnostima, ali uz snažnu potporu one europske Crne Gore i Republike Hrvatske ostajemo posvećeni očuvanju svojeg identiteta i opstojnosti. 

Dragocjena nam je pomoć koju imamo od Vlade Republike Hrvatske i premijera Plenkovića koji razumije našu poziciju. Pozdravili smo nedavno riješavanje statusa Doma kulture Josip Marković u Donjoj Lastvi kod Tivta, a što je dugo vremema bilo predmet spora. 

Naime, prije nekoliko godina lokalna vlast nas je htjela istjerati iz tog prostora koji za nas ima, ne samo funkcionalnu već i emocionalnu vrijednost. Hrvatska brine o Hrvatima u Crnoj Gori i to nam je itekako značajno. Radit ćemo i dalje na njegovanju hrvatske kulture, jezika i tradicije, kao i na jačanju crnogorskog državnog subjektiviteta.