RAZGOVARAO: Almir TERZIĆ

Šta će se desiti sa budžetom institucija Bosne i Hercegovine, odnosno hoćemo li i kraj ove godine dočekati bez tog akta, te kakve će posljedice imati najavljene tužbe i proteste uposlenih u institucijama BiH u intervjuu za "Slobodnu Bosnu" govorio je Milan Dunović, predsjedavajući Kluba zastupnika DF-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. 

Dao je i svoju ocjenu kako vidi evropski put Bosne i Hercegovine u kontekstu stalnih blokada rada i djelovanja institucija BiH, da li ćemo u blokadi dočekati izbore naredne godine, te da li su političari licemjerni s obzirom da se samo deklarativno govori o reformama, ali da je rezultat usvajanja reformskih zakona katastrofalan. 

Govorio je i oko igre vezane za imenovanje glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom, kao i savezu Milorada Dodika i Dragana Čovića na zajedničkom djelovanju kada je u pitanju blokada institucija i države BiH. 

Institucije Bosne i Hercegovine su i dalje bez budžeta, u drugoj smo polovini oktobra, s druge strane uposlenici prijete tužbama i protestima. Je li ovo dokaz potpune nesposobnosti vlasti, odnosno vladajuće koalicije u BiH?

- Ovo zapravo nije prvi dokaz potpune nesposobnosti. Oni se tako ponašaju već niz godina. A, ono što je zabrinjavajuće jeste činjenica da se o budžetu institucija BiH govori kao da to nije zakonska obaveza. 

Zakonska obaveza je bila da se do 31. decembra prošle godine usvoji budžet za 2025. godinu. Mi bi sada trebali da razgovaramo o budžetu institucija BiH za 2026. godinu. 

Međutim, i ovaj budžet za 2025. godinu nije usvojen u hitnoj proceduri kada je bilo glasanje, za skraćeni postupak nije bilo većine i sada ćemo biti u situaciji da dodatnih 15 dana čekamo sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Ona je zakazana za 30. oktobar. 

Sudbina budžeta je neizvjesna

I, naravno, i ako se budžet usvoji 30. oktobra ostaje pitanje blokade u Domu naroda PS BiH i šta će se tamo desiti. 

S druge strane državni službenici najavljuju štrajk, koji je, blago rečeno potpuno opravdan na način da oni pokušavaju napraviti posljednji korak da bi ih neko čuo. Nemojmo zaboraviti da se državnim službenicima po Zakonu o platama i naknadama u institucijama BiH, odnosno svima koji su na državnom budžetu, koefijinet se određeju krajem jedne za narednu godinu. 

Tako da je njima koeficijent za obračun plata određen krajem prošle, za ovu godinu. Međutim, njima se plate ne isplačuju po tom koeficijentu. Zašto? Zato što institucije BiH nisu usvojile budžet. 

Ono što smo mi uradili na prethodnoj sjednici Predstavničkog doma PS BiH, prije mjesec dana, pokrenuli smo inicijativu za izmjenu Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, a to smo radili sa sindikatima državnih službenika i namještenika koji najavljju štrajk, tri su u pitanju, i gotovo je na Domu jednoglasna izmjena tog zakona. 

Time se definiše da od 1. januara 2026. godine, ako se ponovi ovakva situacija, da se budžet ne usvoji u zakonskom roku državnim službenicima i namještenicima, izuzev političara, plata bi se isplačivala po starom koeficijentu do usvajanja budžeta. Nakon usvajanja budžeta dobili bi retroaktivno sve zaostatke od 1. januara tekuće godine. To bi važilo od naredne godine, ali i tu se postavlja pitanje da li će se sjednica Doma naroda PS BiH održati, da li će biti ponovno nekih blokada.

Sve nas vraća na famoznog imenovanog četvrtog delegata u Klubu srpskog naroda u Domu naroda PS BiH iz RS-a i formiranja Vijeća ministara BiH. Sve nakon toga je poznato kako se dešavalo. 

Pomenuli ste više puta riječ blokada. Paraliza rada i djelovanja institucija BiH traje već duže vremena. Bojite li se zapravbo da bi ovaj sistem blokada koje naizmjenično provode SNSD i HDZ BiH u Domu naroda PS BiH potrajati do općih izbora naredne godine?

- Apsolutno sam siguran da će se to desiti. Na to sam upozoravao i prije pola godine kada su se blokade intenzivirale. Međutim, slušali smo pojedine političare iz "Trojke" koji nas ubjeđuju da se to neće desiti jer su oni smijenili sve kadrove SNSD-a i iz Vijeća ministara BiH. 

Mi smo glasali za sve smjene u Predstavničkom domu PS BiH, međutim, vrlo dobro znamo da se Vijeće ministara BiH imenuje u Predstavničkom domu PS BiH, a smjenjuje u oba doma, odnosno i Domu naroda PS BiH. Tako da je to nešto što neizvodivo. 

Sada imamo aktere u vlasti, koji participiraju u Vijeću ministara BiH, koji glume opoziciju jedni drugima, a zapravo svi sjede u Vijeću ministara BiH i zajednički donose odluke. 

Neki ministri ne znaju ni špta su usvojili

Imali smo posjetu predsjednice Evropske komisije BiH, stalno smo deklarativno za evropski put BiH, no izgubili smo više od 100 miliona eura i niko ne govori o odgovornosti, umjesto toga govori nam se da treba da slavimo Reformsku agendu koju smo posljednji donijeli. Kako ćemo u takvoj konstalaciji uopšte ubuduće na tom evropskom putu? Šta nam slijedi i kakve vidite percepcije BiH prema EU?

- Ovo je pokušaj evropskog puta. Ovo nije evropski put. Mi smo ove sedmice u jednom danu imali tri sjednice Predstavničkog doma PS BiH. Jedna od njih je bila hitna, koja je zakazana sa odgodom od mjesec dana, a hitna se zakazuje u roku od tri dana, i tema je upravo bila usvajanje Reformske agende i evropski put BiH. 

Sjednica je zakazana u nerazumnom roku, kada je Reformska agenda već usvojena. Kako je situacija takva kakva jeste na sjednici Predstavničkog doma PS BiH je traženo i o tome smo se izjašnjavali glasanjem da predsjedavajuća Vijeća ministara BiH zastupnicima dostavi usvojenu Reformsku agendu. Međutim, to nije usvojeno. 

Tako da zastupnici u državnom parlamentu nemaju tekst Reformske agende, o građanima BiH da i ne govorim. I postavlja se pitanje šta su i kako su uopšte usvojili. Čuli smo tokom sjednice da je Reformska agenda usvojena i poslana na engleskom jeziku. 

Pitam se da li svi ministri u Vijeću ministara BiH opšte znaju engleski jezik. Oni su na njima nepoznatom jeziku, ne svi naravno, ali određeni ministri ne zanju engleski jezik, nešto usvojili. Neko kao ministar dakle, na njemu nepoznatom jeziku dobije neki tekst i kaže - ja ću za ovo glasati. Ili ja sam proitiv nečega. 

Imali su svoje mentore, u svojim strankama, koji su im rekli da glasaju za nešto, a nemaju predstave za šta su glasali. I to je prvi problem, špto ne znaju za šta su glasali. 

Imamo onda da kriju od državnih parlamentaraca tekst, već je usvojen, zašto se krije. Postavlja se i pitanje da li će Evropska komisija prihvatiti Reformsku agendu, i problem o kojem gotovo niko ne govori jeste činjenica da u budžetima od prošle godine kada se pravio Fiskalni okvir za tri godine za budžet ne postoji stavka na koju se mogu doznačiti sredstva iz inostranstva. 

Plan rasta predviđa određena grant sredstva i određena kreditna sredstva međutim, ona moraju biti utrošena u projekte. Kod izrade budžeta nije se vodilo računa gdje će ta sredstva biti uplaćena. Evo, da nam sada Evropska komisija kaže imate novac, mi kao država ne znamo šta ćemo s njim i na koji račun da se to uplati. 

To je niz paradoksa koji pokazuju da mi samo deklarativno kao društvo želimo biti članica EU, a da neko drugi uradi kompletan posao za nas. 

Hoće li se pregovarač rotirati ili ćemo uči u EU do naredne godine

Uslovno rečeno imamo dva politička zakona koji su uslov za napredak na evropskom putu, izmjene Zakona o VSTV-u BiH i Sudu BiH, odnosno generalno poravosuđe i ne usvajamo ih. Tu je i imenovanje glavnog pregovarača BiH sa EU. Nije li upravo to pitanje još jedna spletka i igra na relaciji SNSD-a i HDZ-a BiH to tajanstveno ime i ko će ga predložiti? Kako vidite ovu situaciju i kako se ponašaju stranke "Trojke" jer su očito isključene iz čitavog procesa?

- Kada je u pitanju Zakon o VSTV-u BiH je usvojen prije dvije godine, a tamo piše bit će u roku od godinu dana usklađen sa evropskim direktivama. Taj rok je prošao. 

A, zakon o sudovima, množina, je postao zakon o Sudu BiH kao jednina. I komesarka za proširenje EU Marta Kos kada je bila u posjeti BiH tokom razgovora sa zastupnicima je ponavljala nekoliko puta zakon o sudovima. 

Skrenuo sam pažnju i rekao, znate, vi govorite o zakonu o sudovima, štop je potpuno ispravno, ali, kao što vidite političari u BiH govore o Zakonu o Sudu BiH. 

Kada je u pitanju glavni pregovarač, vidjeli smo da predsjedavajuća Vijeća mnistara BiH Borjana Krišto  već izlazi sa nekim prijedlozima, licitira da bi ona trebala da imenuje glavnog pregovarača. 

Onda smo na sjednicama Predstavničkog doma PS BiH koje smo imali ove sedmice imali inicijativu koja je došla iz "Trojke" da se glavni pregovarač imenuje upravo u Predstavničkom domu PS BiH.

No, jedina istina je ono što je definisano Ustavom BiH, a to je da za vanjsku politiku nadležno Predsjedništvo BiH i da međunarodne predstavnike imenuje Predsjedništvo BiH. Čuli smo čak od pojedinih zastupnika, pa znate nije to međunarodni predstavnik nego naš. Pa i ambasadori koje imenuje Predsjedništvo BiH su naši predstavnici u međunarodnim odnosima. 

Tako da je zapravo i neistina da Vijeće ministara BiH ima pravo na to, kao što je istina da bi se odlukom moglo definisati da to radi Predstavnički dom PS BiH. 

Pojedinci iz "Trojke" navode, pa i Vijeće ministara BiH je imenovao Predstavnički dom PS BiH. No, zaboravljaju činjenicu da mandatara za Vijeće ministra BiH imenuje Predsjedništvo BiH. Zaboravili su da su Borjanu Krišto imenovali članovi Predsjedništva Denis Bećirović i Željka Cvijanović. Izvlače imenovanja iz konteksta s tim da svako tu ima svoje politčke ciljeve. 

Politički ciljevi SNSD-a i HDZ-a BiH su kao i ranije, u različitim situacijama bili, da oni vode sve procese u BiH, da su oni glavni nad imenovanjima i da to rade u svom dogovoru. Istovremeno "Trojka" sada pokušava da kaže, znate, i nas morate uključiti. Da, jesmo mi pristali da glavni pregovorač bude Srbin. Ali, nam ne objašnjavaju na osnovu čega su došli do tog zaključka da mora biti Srbin. 

Da li to znači da ćemo mi glavnog pregovarača mijenjati svake četiri godine zato što je rečeno da ne smije biti iz istog naroda kao ministar vanjskih poslova BiH i kao predsjedavajući Vijeća ministara BiH. Pošto će, u narednom mandatu, i to vjerovatno promijeniti da li mi svake četiri godine mijenjamo glavnog pregovarača ili je njiihova vizija da ćemo do izbora 2026. godine već postati članica EU. To je jedna velika dilema.

Dodik i Čović se nadopunjuju 

Nedavno smo imali ponovni susret dvije stranke koje opstruiraju rad i djelovanje institucija BiH, HDZ-a i SNSD-a. Govorilo se o ponovno o trećem entitetu. Je li to neka nova igra ili zapravo nama Dodik u Banja Luci govori šta želi Čović?

- Nekako je to između. Dodik često govori ono što želi Dragan Čović, čak i obratno. Međutim, vidjelo se poslije da se pojavilo kao neka izjava Dragana Čovića, da eto nije za treći entitet. Ostaje u zagradi ono nedorečeno, ali jeste za treći izbornu jedinicu što zapravo poredstavlja treći entitet. 

Jer, znamo da su i Ustavom BiH i Izbornim zakonom BiH određene izborne jedinice za izbor članova Predsjedništva BiH. To je ona tema o kojoj Dragan Čović jako voli da govori. Pravljenje treće izborne jedinice za izbor čalnova Predsjedništva BiH je zaprtavo treći entitet. 

Tako da taj dvojac Čović-Dodik vrlo dobro funkcioniše međusobno i vrlo često u izjavama nadopunjuju jedan drugoga. Ništa to nije novo.