RAZGOVARAO: Almir TERZIĆ

Šta se krije iza odluke Narodne skupštine Republike Srpske da povuče sve zakone kojim se pokušalo urušiti djelovanje institucija Bosne i Hercegovine na teritoriji tog entiteta, te da li će SNSD nastaviti s blokadama rada i djelovanja Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH u intervjuu za "Slobodnu Bosnu" govorio je Safet Softić, delegat u Klubu bošnjačkog naroda Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Glavnog odbora SDA BiH. 

Dao je ocjenu djelovanja SNSD-a i HDZ-a BiH, odnosno saveza Milorada Dodika i Dragana Čovića te šta im je cilj, a govorio je iu radu stranaka "Trojke". 

Zašto nema budžeta institucija Bosne i Hercegovine, europskog puta, NATO puta Bosne i Hercegovine, te da će se izmjene Izbornog zakona BiH HDZ BiH koristiti kao alat za opstrukciju djelovanja u narednom periodu, samo su neke od tema, o kojima je također bilo govora. 

Narodna skupština Republike Srpske povukla je sve zakone kojima se derogiraju institucije Bosne i Hercegovine na teritoriji tog bh. entiteta. Je li to bilo očekivano? Da li je zapravo bilo suludo ulaziti u takvu vrstu politike uopće?

- Status Milorada Dodika koji on ima pokazuje da se ozbiljno procijenio u svojim mogućnostima i da je sasvim sigurno bilo ići sa takvim zahtjevima. 

U ovom slučaju on je i odstranjen iz politike, djelimično. Ali, je i ponižen istovremeno. Jer, kako sada objasniti cjelokupnoj javnosti i njegovim biračima da je on morao podvići rep nakon svega i doći u ovu poziciju u kojoj se sada trenutno nalazi. 

E, sada šta se u toj čitavoj i cjelokupnoj situaciji događa i krije?

Ono što nam je prilično jasno jeste da su Američke Države kao, zaista možda Sjedinjene Američke Države najvažniji partner Bosne i Hercegovine u međunarodnim odnosima, i ovaj put stali uz Bosnu i Hercegovinu i pokazali da poštuju njen suverenitet, integritet i teritorijalnu cjelovitost. To je ono što je sasvim očigledno.

Ono što nas pomalo brine jeste da li postoje neki dogovori izvan znanja javnosti koji bi eventualno mogli Miloradu Dodiku omogućiti neke koncesije. Ja se tu najviše plašim eventualno nekih dogovora koji bi se mogli ticati državne imovine Bosne i Hercegovine. Tako da s te strane tek vrijeme pred nama će nam stvoriti dati odgovore i na tu vrstu pitanja. 

Dom naroda usko grlo koje koristi SNSD

Vjerujete li da će SNSD nastaviti s blokadama institucija Bosne i Hercegovine i onemogućavanja njihovog rada s obzirom da imamo stalne opstrukcije kako u Vijeću ministara BiH, tako iu samom Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u smislu donošenja odluka i zakona?

- Gotovo sam siguran u potpunosti da će SNSD, odnosno njihovi delegati u Klubu srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH blokirati smjenu kadrova te stranke u izvršnoj vlasti.

Oni to jasno i nedvosmisleno kažu i javno i izvan kamera. Oni će, po mom sudu, do izbora naredne godine, ukoliko ne bude neke reakcije međunardone zajednice, odnosno visokog predstavnika u BiH, za eventualno blokade i rušenje Daytona, nastaviti sa blokadama.

S obzirom da je Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH to usko grlo u kojem SNSD ima kontrolni paket od tri delegata, ne vjerujem da će oni u bilo kom trenutku prihvatiti, da se glasa o njihovim smjenama. I to je sasvim dovoljno kao način da se ustvari čitav sistem blokira i da će oni ustvari i na Vijeću ministara BiH i dalje držati ručnu kočnicu i da će u svakom slučaju praviti probleme u funkcionisanju državne vlasti. 

Kako gledate onda na nedavni sastanak predsjednika dvije stranke, koje manje ili više koče rad instititucija BiH, SNSD-a i HDZ-a i poruke o trećem entitetu, trećoj izbornoj jedinici...?

- Mi ustvari deklarativno imamo na sceni dva strateška partnera u bosanskohercegovačkoj politci, od kojih se jedan neprestano busa u prsa da je nositelj evropskih vrijednosti i predvodnik evropskog puta, a s druge strane imamo čovjeka koji se busa u prsa i predstavlja se kao nositelj ruskih vrijednosti u Bosni i Hercegovini. 

Prema tome to su dvije potpuno nespojive stvari, ali su spojive u politika koje oni u stvarnosti provode. To je ustvari savez koji bi trebao da što više oslabi bosanskohercegovačke institucije i da na neki način, se nastave one ratne politike koje su bile u Bosni i Hercegovine. 

One su sadržane ponajviše u činjenici da su i Srbija i Hrvatska kao učesnici u tom strašnom i krvavom ratu u Bosni i Hercegovini, da su ustvari htjeli dijelove ove zemlje i da su Milošević i Tuđman praktično to i dogovorili i pokušali realizirati u periodu od 1992. do 1995. godine.

Dakle, njihovo partnerstvo se ne ogleda niti u evropskom niti u ruskom putu nego u tome da se Bosna i Hercegovina što više oslabi, što više rasklima i da se na neki način dođe do tog konačnog cilja, a to je prestanak postojanja ove zemlje. 

To su možda malo i prejake riječi, ali u svakom slučaju djela puno više govore od riječi i taj sastanak u Banja Luci pokazuje da je to nastavak te vrste partnerstva, a da su evropski put, opredjeljenost prema istoku samo floskule koje služe dnevnopolitičke svrhe i za zavaravanje svojih vlastitih birača. 

POlitički pritisak HDZ-a BiH

Hoće li onda HDZ BiH i dalje koristiti Izborni zakon BiH kao alat blokade rada institucija Bosne i Hercegovine sve do pokušaja ostvarivanja svoga cilja, a to je uspostava te famozne treće izborne jedinice, što neki nazivaju i mogućim trećim entitetom?

- To je agenda ustvari koju Dragan Čović ima u ruci i HDZ BiH i koja ustvari služi prije svega da se to hrvatsko biračko tijelo drži objedinjeno oko HDZ-a BiH i oko HNS-a, ako hoćemo tako da kažemo preciznije. 

U tom smislu nisam siguran koliko oni i imaju interes da riješe to pitanje, jer je to jedan žeton koji se u politici upotrebljava kako bi se predstavio hrvatski narod u Bosni i Hercegovini kao ugrožen. Kada se pogledaju mal detaljnije analize, onda se vidi da to nije tako. Ali, nastavit će se to koristi kao sredstvo političkog pritiska i u svakom slučaju neće se odustati od takve vrste zahtjeva. 

Kako se izbori budu primicali i približavali to će biti sve više izraženo i u međunarodnim lobiranjima, a i u svakako u unutrašnjoj politici u Bosni Hercegovini. 

Zar ne bi sada nakon svega ovoga što se desilo sa Miloradom Dodikom to trebala biti opomena Draganu Čoviću da prestane sa blokadama institucija Bosne i Hercegovine?

- On to tako ne kaže. On to tako ne govori. On kaže da voli ovu državu i da ne da nikome pravo na veću ljubav prema Bosni i Hercegovini od njega. Ali, podvlačim, djela ustvari govore više o ljudima nego rieči. Tako da ono što Dragan Čović radi on to radi posljednjih dvadeset godina. Ništa novo u tome nema. 

Posljednjih deset godina sasvim sigurno je obilježeno tim, potpunim partnerstvom ne samo Milorada Dodika i Dragana Čovića nego po svim nivoima, do najnižih obilježeno je tom saradnjom SNSD-a i HDZ-a BiH. Oni nažalost u mnogim institucijama imaju taj kontrolni paket i s te strane i imamo ovolike probleme i te blokade, ali u svakom slučaju dok međunarodna zajednica tolerira takvo stanje i dok na neki način okreće glavu od svega toga mi ćemo i dalje imati iste probleme. 

Oni su godinama i decenijama isti. To su vječito pitanja o statusu ove zemlje, o ugroženosti naroda, o budućnosti zemlje...

A, ustvari radi se o onome što je vrlo jasno i vidljivo - to je produžetak ratnih ciljeva. 

Kampanja za slabljenje države i Bošnjaka

Govorili su da je problem SDA što ne idemo naprijed, što nemamo evropskog puta i mnogih reformskih stvari. Evo, nema SDA, zašto po vama, sada sa SNSD-om, HDZ-om i "Trojkom" ne idemo na tom evropskom putu?

- Zato što je to ustvari bila jedna opsjena cijelo vrijeme. SDA je ponijela i platila najveću cijenu te opsjene koja se predstavila kao da je SDA kočničar i da joj se prišiva i radikalizam i korupcija i sve ostalo. 

Isto kao da korupcije i radikalizma u drugim narodima ili u drugim političkim opcijama. Ali, SDA je bila predstavljena u toj kampanji pije svega konkurenata unutar istog biračkog tijela, a to su ove stranke "Trojke", a onda SNSD-a i HDZ-a BiH da je crni vrag u Bosni i Hercegovini SDA. 

A, SDA je nakon pobjede na izborima brutalno odstranjena iz vlasti suspenzijom Ustava i svim ostalim stvarima koje su urađene. Sada je puno jasnije da je to ustvari bila kampanja koja je, prije svega, trebala da oslabi ovu zemlju i Bošnjake. 

Jesu li po vama stranke "Trojke", kada već govorimo o njima, položile ispit i odgovorile na izazove i zadatke koje nosi vlast na nivou institucija BiH?

- Što se tiče stranaka "Trojke", za mene lično, najvažnija stvar je da su oni prihvatili da budu oktroisana vlast. 

Oni su prihvatili činjenicu da se u ovoj zemlji suspenduje Ustav, da bi oni ušli u strukturu vlasti. I to je nešto što je po meni crvena linija koja se prešla. I naravno, poslije prelaska te crvene linije sve ono dalje što su uradili u vlasti je samo uslijed. Gotovo tu nemoć koju su pokazali u odnosu na ove dvije stranke, HDZ BiH i SNSD zapravo pokazuje da su prešli tu crvenu liniju, a da onda s druge strane nisu ni dorasli zbog deficita kadrova, pa ako hoćemo i korupciju koja je prisutna u svemu tome. 

Jasno je stoga da nisu dorasli zadatku. Sada Bosna i Hercegovina i jeste stoga u najtežoj poziciji od Daytona. 

Stanje u BiH odraz nesposobnosti vladajuće strukture

Kada to govorite, o najtežoj poziciji, nemamo budžeta institucija Bosne i Hercegovine. Najavljeni protesti, tužbe državnih službenika i namještenika. Je li katastrofalna činjenica da vladajuća koalicija nije uspjela donijeti ni budžet institucija BiH?

- Uvijek je bio problem oko toga. To su vječiti problemi zato što postoje neriješena politička pitanja. Ali, ovaj put smo otišli najdalje. Već je listopad pri kraju, tisuće državnih službenika čeka usvajanje tog budžeta, kako bi se poprilično mizerne plaće popravile. Ne, ni to nije dovoljan razlog da ta vladajuća struktura predloži i donese budžet institucija BiH koji eventualno može dobiti prolaznu ocjenu u Parlamentarnoj skupštini BiH. 

Tako da je to možda ponajbolje ogledalo ove trenutne vlasti, taj izostanak usvajanja budžeta, da ne govorimo o drugim stvarima koje su se isto tako zaglavile u kojima mi poprilično loše stojimo. 

A, zašto ne govorimo o NATO putu Bosne i Hercegovine. Jesmo li zaboravili taj put ili jednostavno ova vlast smatra da ova zemlja ne treba da bude članica NATO-a?

- Ova vlast ustvari, koliko vidim, i da hoće ne može ništa učiniti. Zato što su ušli kao oktruisana vlast. U tom smislu potpuno su podređeni u odnosu na dominaciju HDZ-a BiH i SNSD-a. 

NATO put je potreban Bosni i Hercegovini. Sjećamo se do prije godinu dana da smo imali slavodobitne izjave predstavnika "Trojke" kako su iz Europske unije stizali signale da smo za godinu dana postigli više nego u posljednjih deset godina. Sada kada se nakon godinu dana vratimo i pogledamo realno stanje, i europski i NATO put su stvorili u jednom ozbiljnom problemu. Sve ono što se događa Bosna i Hercegovina je zapravo stagnacija, a nije čak ni mirovanje.