Bosna i Hercegovina na začelju provedbe pravila koja vrijede u Evropskoj uniji. Stanovništvo čeka evropsku budućnost, i perspektive koje će otvoriti infrastrukturni projekti. I sektor energije čeka na milione eura iz Plana rasta. Novcem iz Evropske unije, trebali bismo finansirati projekte modernizacije i unapređenja. A, ima li projekata?

Reformska agenda na guranje usaglašena i u Brisel poslana. U Bosni i Hercegovini nedostupan dokument nepoznatog sadržaja.

“Mi poslanici u Državnom parlamentu zapravo se snalazimo da dođemo do određenih informacija kad je riječ o Reformskog agendi kao jednom od najbitnijih dokumenata koji determinira evropski put Bosne i Hercegovine”, ističe Albin Muslić, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu PSBiH.

Neozbiljan pristup za ozbiljnu ponudu Evropske unije. Ipak, agenda nepoznatog sadržaja ulaznica je za fond: 700 miliona eura moglo bi biti na raspolaganju za energiju, energetiku i digitalizaciju.

“Smatram da će biti od najveće pomoću u vjerovatno nekoj bližoj historiji koja se desila u odnosu na ovaj trenutak. Ukoliko ti energetski projekti ne budu implementirani, neće doći do povlačenja sredstava kad je u pitanju Plan rasta”, upozorava Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH (SDP).

Mnogo je posla pred svim nivoima vlasti za transformaciju energetskog sektora.

“Osnovna smjernica je da se ide ka ukidanju prljave energije i da se forsiraju obnovljivi izvori. Traži se od vlasti u Bosni i Hercegovini da ubrzaju izdavanje dozvola i da na taj način omoguće postavljanje novih postrojenja koja bi koristila sunce za proizvodnju električne energije”, navodi Muslić.

Obaveze su poznate. No, tajnost sadržaja agende ostavlja prostora za sumnju da je put do evropskog novca još dug. Rijetki koji su imali uvid u dokument zapažaju šta sve nedostaje. Među njima je i mjera koja je tretirala Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Zato, ni pozitivan odgovor iz Brisela nije tako siguran.

“Pretpostavljam, ukoliko budu dosljedni sebi, da će vratiti ovaj dokument na doradu s primjedbama koje mi generalno stalno ponavljamo, prvenstveno se to odnosi na ovaj stav da se da u ovom dokumentu u kojem obećavamo provođenje reformi mora stajati i tekst o našoj obavezi da popunimo Ustavni sud, da se njegove odluke poštuju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, da se onaj veto izbaci”, kaže Safet Kešo, zastupnik SDA u Zastupničkom domu PSBiH.

Bosna i Hercegovina nije dostavila ni listu projekata koji bi bili finansirani novcem iz Plana rasta. Vlast ne žuri ni sa objavljivanjem agende na našim jezicima. Prije nego što Brisel odgovori, čini se da je dokument dogovoren iza zatvorenih vrata u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine spriječio gubitak još 108 miliona eura, ali na duže staze, jasno je da posao nije završen. Samo da ponovo ne bude blizu, a suštinski ipak tako daleko.

federalna.ba