Činilo se kao da se ponavlja historija, no američki predsjednik Donald Trump prekinuo je ustaljeni obrazac u odnosima s Rusijom. Nakon sedmica najava, Trump je otkazao planirani summit s Vladimirom Putinom u Budimpešti i, umjesto diplomatije, odabrao oštriji pristup uvođenjem novih sankcija Moskvi, piše dopisnik BBC-ja iz Rusije Steve Rosenberg.

Do sada je američka politika nalikovala na rusku inačicu Beskrajnog dana, gdje su prijetnje pritiskom na Moskvu redovito završavale najavom summita s Putinom. Tako je bilo i prošlog augusta, kada je nakon prijetnji sankcijama dogovoren summit na Aljasci, koji je održan uz minimalne rezultate. No, ovoga puta ishod je drugačiji.

Od mrkve do batine

Summit u Budimpešti otkazan je prije nego što je i službeno dogovoren. "Nije se činilo da ćemo doći do tačke do koje moramo doći", izjavio je Trump novinarima, signalizirajući promjenu strategije. Umjesto dosadašnjeg pristupa koji je favorizirao "mrkvu" umjesto "batine", Trump je uveo sankcije dvjema velikim ruskim naftnim kompanijama, Rosnjeftu i Lukoilu.

Iako je malo vjerovatno da će ovaj potez prisiliti Putina na preokret u Ukrajini, on jasno pokazuje američku frustraciju zbog nespremnosti Kremlja na kompromis.

Rusija nije blagonaklono prihvatila novi američki pristup. Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev na društvenim mrežama je poručio:

"SAD je naš neprijatelj, a njihov brbljavi 'mirotvorac' sada je u potpunosti krenuo putem rata s Rusijom. Odluke koje su donesene su čin rata protiv Rusije." Tabloid Moskovsky Komsomolets bio je nešto suzdržaniji, kritizirajući "kapricioznost i prevrtljivost glavnog pregovaračkog partnera".

Zašto je summit otkazan?

Za razliku od prethodnog summita, Trump je ovoga puta bio oprezniji. Zadao je državnom sekretaru Marcu Rubiju da s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom pripremi teren. Ubrzo je postalo jasno da sastanak nema smisla jer Rusija oštro odbija Trumpovu ideju o zamrzavanju trenutnih borbenih linija u Ukrajini.

Kremlj je odlučan preuzeti kontrolu nad cijelom regijom Donbasa, dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbija prepustiti teritorij koji je još pod kontrolom Kijeva.

Iako bi Moskvi novi summit odgovarao zbog diplomatskog prestiža, Kremlj ne odustaje od svojih uslova za mir. Ti uslovi , kako navode, uključuju rješavanje "korijenskih uzroka" rata, što je fraza kojom Rusija obuhvaća svoje zahtjeve za zaustavljanjem širenja NATO-a i povratkom Ukrajine u rusku sferu utjecaja, kao i predaja teritorija.

Trenutno su ti uslovi neprihvatljivi i Kijevu i Washingtonu. Ostaje pitanje hoće li Trump nastaviti s pritiskom ili ćemo se jednog jutra probuditi i shvatiti da se Beskrajni dan ipak vratio.