Sud Bosne i Hercegovine prihvatio je kauciju od 1,37 miliona KM bez provjere porijekla novca, što izaziva sumnje u selektivnu borbu protiv pranja novca.

Dok se građani Bosne i Hercegovine svakodnevno susreću s rigoroznim provjerama porijekla novca i birokratskim zahtjevima banaka čak i za uplate manjih iznosa, Sud Bosne i Hercegovine je u predmetu protiv Nenada Nešića prihvatio kauciju u iznosu od 1.370.000 KM — bez provjere porijekla sredstava, piše poslovni portal Akta.ba.

Odluka Suda izazvala je burne reakcije u javnosti. Mnogi smatraju da se u Bosni i Hercegovini vodi "lažna borba protiv pranja novca", u kojoj se maltretiraju obični građani, dok se istovremeno milioni "prljavog novca" nesmetano kreću kroz sistem.

"Na kraju će pošten svijet morati dokazivati porijeklo i pet maraka, dok će oni koji imaju moć nastaviti da peru novac i dižu cijene nekretnina", komentarišu građani na društvenim mrežama.

Sud o legalnosti imovine: "Niko još nije sporio legalnost porijekla iste"

Na upit portala Akta.ba o tome da li će Sud Bosne i Hercegovine ispitivati porijeklo novca kojim je ponuđena kaucija, kao i po kojim zakonskim osnovama se to čini, iz ove institucije su odgovorili sljedeće:

"Sud najprije napominje da se u konkretnom slučaju prihvaćena kaucija sastoji u upisu hipoteke u korist Bosne i Hercegovine na nekretnini koja nije u vlasništvu osumnjičenog Nenada Nešića već u vlasništvu drugog pravnog lica koje je za osumnjičenog pružilo kauciju, a čiju je tržišnu vrijednost u iznosu od 1.370.000,00 KM utvrdio stalni sudski vještak arhitektonske struke i u prilogu čijeg elaborata je sadržana sva imovinsko-pravna dokumentacija koja se tiče navedene nekretnine, kao i odluka navedenog pravnog lica kojom se daje saglasnost za upis hipoteke na predmetnoj nekretnini".

Sud navodi da je udovoljio prijedlogu odbrane, jer je dostavljena dokumentacija bila dovoljna za donošenje odluke, "posebno imajući u vidu izričitu saglasnost Tužilaštva u tom pogledu, što predstavlja ustaljenu praksu ovog Suda u takvim situacijama.”

"U odnosu na pitanje porijekla novca i navedene nekretnine, Sud ne isključuje mogućnost da će u nastavku postupka navedena nekretnina možda biti predmetom istrage i ispitivanja porijekla iste, što svakako zavisi od Tužilaštva, te drugih organa nadležnih za sprovođenje istrage, međutim u ovom momentu i procesnoj situaciji niko još nije sporio legalnost porijekla iste, niti su dostavljeni bilo kakvi dokazi koji bi porijeklo navedene nekretnine doveli u sumnju", navodi se u odgovoru.

Iz odgovora Suda jasno je da Sud Bosne i Hercegovine ne vrši neposrednu provjeru porijekla novca ili imovine ponuđene za kauciju, osim ukoliko Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ili drugi istražni organi ne pokrenu istragu u tom pravcu.

Zakonski okvir koji uređuje kauciju nalazi se u Zakonu o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, ali sam zakon ne propisuje automatsku provjeru porijekla sredstava — ona se provodi samo kada postoji osnov sumnje u zakonitost imovine.

Dvostruki aršini sistema produbljuju nepovjerenje

Odluka Suda Bosne i Hercegovine dodatno je produbila percepciju da sistem selektivno provodi zakone — strogo prema običnim građanima, a blago prema politički moćnima.

Takve reakcije ukazuju na duboko nepovjerenje javnosti u dosljednost institucija kada je riječ o borbi protiv korupcije i pranju novca, što se u Bosni i Hercegovini, prema mišljenju građana, često svodi na selektivnu primjenu zakona i formalno ispunjavanje obaveza pred međunarodnim institucijama.

Sud Bosne i Hercegovine u ovom slučaju postupa u okviru zakonskih procedura, ali javnost opravdano postavlja pitanje da li te procedure omogućavaju da se pod krinkom kaucije i pravnih formi prikriju stvarni izvori imovine.