Bivši Trumpov strateg Paul Manafort, koji je bio osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu zbog finansijskih prevara i lobiranja, ali je kasnije pomilovan, vratio se u međunarodno političko savjetovanje. U članku koji je danas objavio Politico piše kako Manafort koristi svoj stari model — pomaganje strancima da obnove svoj politički rejting — i da je to sada počeo raditi i za političke snage u Bosni i Hercegovini, konkretno u entitetu RS.

Nakon pomilovanja, Manafort je nastojao da obnovi karijeru — ne samo savjetujući korporacije nego i političke aktere širom svijeta. Članak navodi da je u posljednje vrijeme počeo agresivno tražiti populističke, nacionalističke i desne pokrete koji žele spojiti svoju sudbinu s Trumpovim brendom i narativom.

U tom kontekstu, jedan od angažmana koji je dotad manje bio poznat jeste saradnja s rukovodstvom RS i lično sa Miloradom Dodikom. Četiri izvora bliska toj saradnji tvrde da je Manafort pružao savjete stranci SNSD u pogledu unutrašnje kampanje — ne lobiranja u SAD-u, nego strategije za izbore unutar bh. entiteta.

Šta je Manafort radio za Dodika?

Fokus je bio na političkoj kampanji unutar RS, a ne na direktne kontakte s američkom vladom ili lobiranje u SAD-u, kako tvrde izvori iz članka.

Cilj je bio pomoći Dodiku da se predstavi kao figura koja se bori protiv pritisaka međunarodnih institucija i zapadnih snaga, odnosno da se kontekstualizuje njegova retorika o „odbrani entitetske suverenosti“ i kritici visokog predstavnika.

Prema izvorima, pripreme su prekinute ili odgođene u trenutku kad je Dodik, u skladu sa sudskom odlukom, morao napraviti ustupke — što je dovelo do političke dileme o njegovom formalnom statusu. Iako je nastavio tvrditi da obavlja funkciju predsjednika entiteta, u javnosti je predstavio svog kandidata.

Članak podsjeća da Manafort ima bogatu istoriju međunarodnog političkog savjetovanja — 1980-ih i 1990-ih radio je sa autoritarnim liderima poput Ferdinanda Marcosa na Filipinima i Jonasa Savimbija u Angoli, pomažući im da izgrade imidž u Vašingtonu kao saveznika u hladnoratovskim okvirima.

Sada, u novom dobu — kada su paradigme drugačije — Manafort preusmjerava svoj “prodajni paket”: umjesto antikomunističke retorike koristi populističke i antiprosvjete narative. Taj model je primijenio i u Albaniji, gdje je radio s Salijem Berishom, pokušavajući da ga rebrendira kao „albanskog Trumpa“.

Upravo zbog toga angažman za Dodika nije izoliran slučaj: on je dio šire strategije u kojoj Manafort povezuje politike manjeg ključnog glasača s Trumpovim pokretom, nastojeći postići uticaj ne samo lokalno, nego i simbolički — da se te politike uhvate u promotor „protiestablišment“ narativima na Zapadu.

Izjava Manaforta i reakcije

Manafort u pisanom obliku tvrdi da njegov rad s Dodikom nema veze s lobiranjem u Vašingtonu: “Radim izborne kampanje u inostranstvu, ali ne lobiram.” Međutim, kritičari ukazuju da pozicioniranje Dodika kao „progonjenog vođe“ može imati indirektan učinak na percepciju u SAD-u, posebno među desničarskim grupama.

Vlada Rs nije javno odgovorila na upite o konkretnoj prirodi njegovog angažmana.