Postoji nekoliko nepisanih “pravila” o alkoholu: viski te čini agresivnim, vino te rastuži, a tekila? Ona je “vrag u boci”. No posljednjih je godina reputacija tekile doživjela preokret. Nekad simbol studentskih ludorija, danas se promovira kao “najčišći” alkohol – s malo kalorija, bez aditiva i gotovo bez mamurluka. Ali, postoji li uopće takva stvar kao “zdraviji alkohol”?

David Jernigan, pomoćnik dekana za javno zdravstvo na Univerzitetu u Bostonu, tvrdi – ne.

“Kada prodajete proizvod koji šteti ljudima, morate učiniti sve da stvorite privid pozitivnog imidža”, objašnjava. “To funkcionira jer većina ljudi precjenjuje koliko su im navike pijenja zapravo zdrave.”

Dakle, koliko istine ima u “čistoj” reputaciji tekile – ili u tvrdnji da je jedan alkohol bolji od drugog? Evo što kaže nauka.

Mit #1: Tekila najbrže opija

Istina je da destilirana pića mogu brže izazvati opijenost nego vino ili pivo – ali samo ako ih pijete u većim količinama ili prebrzo. Hemijski gledano, tekila nije ništa “jača” od drugih alkohola.

Prema američkom Nacionalnom institutu za zdravlje, standardno piće uvijek sadrži otprilike istu količinu etanola – tvari koja uzrokuje opijenost – bilo da se radi o 3,5 dcl piva, 1,5 dcl vina ili 0,4 dcl žestokog pića, piše National Geographic. 

Na razinu alkohola u krvi više utječu individualni faktori – težina, genetika, dob, spol, lijekovi i unos hrane. Primjerice, ispijanje žestice na prazan želudac uzrokovat će brži porast alkohola u krvi nego polagano ispijanje vina uz obrok.

Ideja da tekila “udara jače” uglavnom proizlazi iz percepcije i veličine porcija, a ne iz same vrste alkohola.

Mit #2: Tekila ne uzrokuje mamurluk

Tamna pića poput viskija i bourbona sadrže više kongenera – hemijskih nusproizvoda fermentacije i starenja koji mogu pogoršati simptome mamurluka – ali to ne znači da će vam tekila zagarantovati jutro bez glavobolje. Svaki alkohol ometa san, dehidrira tijelo i usporava metabolizam.

Dr. Brooke Scheller, nutricionistica i autorica knjige How to Eat to Change How You Drink, objašnjava:

“Mnogi simptomi mamurluka nastaju zbog acetaldehida, toksičnog nusproizvoda razgradnje alkohola. Kada jetra ne stigne preraditi alkohol, taj se spoj nakuplja i izaziva upalu, oksidativni stres i umor.”

Drugim riječima, količina etanola i brzina kojom ga tijelo metabolizira važniji su od toga pijete li piće s manje šećera.

Mit #3: Tekila i vino imaju zdravstvene koristi

Dio “wellness” imidža tekile dolazi iz zablude o njenom porijeklu. Tekila se proizvodi od plave agave, biljke čiji prirodni šećeri – agavini – mogu djelovati poput prehrambenih vlakana i podržavati zdravlje crijeva.

Ali postoji kvaka: ti spojevi ne prežive proces destilacije. Tokom fermentacije i destilacije svi šećeri pretvaraju se u etanol, pa u vašoj margariti ne ostaje ništa od navodnih blagodati biljke.

Slično, crno vino steklo je reputaciju “zdravog” zbog antioksidansa poput resveratrola, no novija istraživanja pokazuju da su količine korištene u studijama bile višestruko veće od onih koje se mogu unijeti stvarnim pijenjem vina – doslovno stotinama čaša.

Kako sažima Scheller: “Alkohol je toksin. Šteta koju uzrokuje daleko nadmašuje bilo kakve navodne koristi.”

Mit #4: Vodka i gin su “najčišći”

Vodka, gin i tekila često se reklamiraju kao “čista” pića jer su destilirani i napravljeni od prirodnih sastojaka. Međutim, pojam “clean” nije službeno definiran niti ga nadzire američka Agencija za alkohol i duhan (TTB). Dakle, ne postoji standard koji bi ga potvrdio kao “zdraviji”.

Bez obzira na sastojke, etanol – osnovni sastojak svakog alkohola – i dalje šteti jetri, mozgu i kardiovaskularnom sistemu.

Mit #5: Pivo je manje štetno od žestokih pića

Ljudi često vjeruju da su pivo i vino “sigurniji” jer se čini da manje opijaju – no to je više stvar volumena i brzine apsorpcije. Zbog veće količine vode, pivo i vino sporije se apsorbiraju, pa razina alkohola u krvi raste postepeno.

Ipak, to ne znači da su zdraviji. Čak i temperatura, količina šećera ili mjehurići u piću mogu utjecati na brzinu kojom alkohol ulazi u krvotok.

Dakle – koji je alkohol “najbolji” za vas?

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji – nijedan.

Izvještaj iz 2024. pokazao je da čak i umjerena konzumacija (manje od sedam pića sedmično) povećava rizik od bolesti i smrti, te da vrsta alkohola ne igra značajnu ulogu.