Informacija prema kojoj će obveznim vojnim rokom u Republici Hrvatskoj biti obuhvaćeni i državljani RH koji žive u Bosni i Hercegovini, otvorila je brojna pitanje, ali i unijela nejasnoće u smislu realizacije takve odluke.

Naime, novi Zakon o obrani Republike Hrvatske precizira kako je vojna obaveza dužnost svih za to sposobnih državljana Republike Hrvatske i obuhvaća osposobljavanje, pripremanje i učešće u odbrani na organiziran način, piše Večernji list.

Vojna obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života.

Nadalje, članak 21. precizira kako je novak koji boravi u inozemstvu od rođenja ili je s roditeljima otišao boraviti u inozemstvo prije nastanka novačke obveze, dužan je u kalendarskoj godini u kojoj navršava 18 godina života prijaviti se diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske radi uvođenja u vojnu evidenciju. Novak koji boravi u inozemstvu i koji iz bilo kojeg razloga nije uveden u vojnu evidenciju u Republici Hrvatskoj dužan je prijaviti se nadležnoj diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske najkasnije do navršenih 29 godina života.

Dakle iz ovoga je jasno vidljivo kako su novim zakonskim rješenjem obuhvaćeni i Hrvati u Bosni i Hercegovini, ali i Hrvati u iseljeništvu, a pritom valja navesti kako je Zakon precizirao kazne za one koji se ne prijave radi uvođenja u vojnu evidenciju.

Ipak, nejasno je na koji će se način realizirati spomenuta odredba u slučaju da neko od hrvatskih državljana u BiH izbjegne upis u vojnu evidenciju.

S druge strane već se otvara i pitanje smiju li državljani RH u BiH uopće služiti vojni rok u Hrvatskoj sukladno zakonskim propisima Bosne i Hercegovine. Član 51. Zakona o obrani BiH jasno navodi kako je državljanima Bosne i Hercegovine čije je prebivalište na području Bosne i Hercegovine, uključujući i one s dvojnim državljanstvom, zabranjeno služiti vojni rok i obučavati se u svojstvu regruta u oružanim snagama drugih država.

Istovremeno, Zakon o državljanstvu BiH navodi kako se državljanstvo BiH može oduzeti u kada državljanin Bosne i Hercegovine vrši dobrovoljnu službu u stranim vojnim snagama unatoč pravne zabrane takve službe.

Drugim riječima, s obzirom na to da se u slučaju RH ne radi o dobrovoljnom, već obveznom vojnom roku, jasno je kako Hrvati u BiH ne bi trebali strahovati od gubitka državljanstva.