OHR ima ulogu da štiti državu od onih koji je blokiraju ili neustavno djeluju. OHR ostaje u Bosni i Hercegovini, iako je ruski predstavnik u Vijeću sigurnosti UN-a jasno rekao da treba eliminisati OHR-a. Hoće li OHR nametnuti izmjene Zakona o državnoj imovini ili će u bh. parlamentu biti političke volje da se konačno riješi ovo pitanje?

Christian Schmidt je stvorio nedoumicu nagovještajem u Izvještaju Vijeću sigurnosti da će podržati lakše korištenje državne imovine.

Terminal Dretelj, solarne elektrane na sumnjivim lokacijama, šume u vlasničkim knjigama RS-a, zemljište na Jahorini i ono u Varešu, morska obala i tako dalje. Panorama države - vrijedna, pa i lista sumnjivo preknjižene državne imovine - duga. Više od tri stotine projekata, vrijednih milijarde, čeka - na politiku i dogovor.

„Ako to nije moguće, onda treba tražiti privremeno rješenje, a koje bi podrazumijevalo noveliranje postojećeg zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, i da se određene nekretnine, koje su trenutno pravno blokirane, izuzmu od zabrane raspolaganja kako bi se omogućila realizacija strateških investicija“, smatra Albin Muslić, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu BiH.

„Stoji barem deset milijardi eura investicija zbog toga što ne možemo raspolagati onim što je naše. Pazite, ne možete raspolagati državnom imovinom u funkciji javnog dobra“, kaže Dragan Čović, predsjednik HDZBiH.

Pa se od teško ostvarivog izuzeća, traži način da se ublaži zabrana raspolaganja državnom imovinom. Dio je to posljednjeg izvještaja visokog predstavnika Christiana Schmidta u kojem se, uz opasku da RS ne poštuje odluke Ustavnog suda BiH, fokus ipak stavlja na Federaciju.

„Za Bosnu i Hercegovinu je važno da se zabrana raspolaganja ublaži kako bi se osiguralo da vlasti koje se pridržavaju vladavine prava ne budu kažnjene i spriječene u pokretanju razvojnih projekata“, navelo je Schmidt.

Ostalo nejasno insistira li Schmidt na konačnom usvajanju Zakona u državnom parlamentu ili su tačne sve glasnije najave o novom nametnutom rješenju. Praktično, od zabrane raspolaganja bile bi izuzete ceste i autoceste, aerodromi, gasovodi, željeznička i telekomunikacijska infrastruktura.

Ekonomski pohvalno, sigurnosno, ipak, rizično.

„Vidjeli smo na primjerima dosadašnjeg kršenja odluka, kad je, recimo, u Federaciji rudnik u Varešu, zemljište na Jahorini u RS-u i neki drugi proimjeri, kako se potpuno bez ikakvog obzira prema i državnim i javnim interesima ogromna imovina poklanja privatnom investitoru. Bilo kakvo ublažavanje odluka u ovim uslovima je veliki rizik“, upozorava ekonomski stručnjak Igor Gavran.

„Nije dovoljno baviti se samo jednim segmentom, pa bio to segment koji se odnosi na pitanje javne infrastrukture. Imamo mi druge segmente poput privrednog segmenta, koji ne predstavlja oblast javnih ulaganja, ali izuzetno je značajan“, naglašava bivši državni pravobranilac Ismet Velić.

Važno je razjasniti i ko bi, u slučaju izmjena, bio titular imovine. Da li bi se eventualne izmjene odnosile na izuzeća ili samo promjenu namjene.

„Umjesto upisa koji je u registrima bio u korist države dolazi upis u korist entiteta ili Autocesta itd. Promjena namjene ne podrazumijeva promjenu vlasničko-pravnog odnosa“, objašnjava Velić.

U posljednjih 20 godina visoki predstavnik je sedam puta mijenjao Zakon. Isto toliko puta traženo je od domaćih političara da ovo pitanje stave na dnevni red. Dio je to i 14 prioriteta, ali i reformske agende. Do sada stopirala vlast RS-a.

„Poštovanje stava dva entiteta i konstitutivnih naroda je za nas prihvatljivo“, ističe Miroslav Vujičić, zastupnik SNSD u Zastupničkom domu PSBiH.

„Da li dio političkog dila s američkom administracijom i pitanje državne imovine - nadam se da nije. Bojim se da je dio toga političkog dila i knjiženje državne imovine na entitetski nivo“, kazao je Dženan Đonlagić, delegat u Domu naroda PSBiH (DF).

Odlukama Ustavnog suda BiH te na Zakonom o zabrani raspolaganja državnom imovinom, zabranjena je prodaja, ali i izgradnja na takvom tlu. No, to se redovno krši, a država nema mehanizam da tome stane u kraj. Pa se novac umjesto u državni, slijeva u privatne budžete. Novi Zakon ili konkretne izmjene – barem bi ovaj dio, mogao promijeniti.

federalna.ba