Državna imovina Bosne i Hercegovine predstavlja jedno od ključnih i najosjetljivijih političko-pravnih pitanja u zemlji. Prema odlukama Ustavnog suda BiH, isključivi titular državne imovine je država Bosna i Hercegovina, dok entiteti i druge razine vlasti mogu njome raspolagati i koristiti je isključivo na osnovu zakona koji mora usvojiti Parlamentarna skupština BiH.

Državna imovina jedan je od uvjeta na listi za zatvaranje OHR-a, u takozvanoj Agendi 5 plus 2.

Zanimljiv je i podatak da do sada od strane političara iz Sarajeva nikada nije stigao niti jedan koherentan prijedlog rješenja državne imovine. Danas će i službeno biti objavljen političko-zakonodavni prijedlog, na kojem su radili stručnjaci koji razumiju i političke odnose, i ustavnu materiju državne imovine, a "Slobodna Bosna" donosi detalje.

To je prvi put da iz prodržavnih krugova dolazi kompromisan prijedlog razrješenja državne imovine koji jasno razgraničava što je čije vlasništvo, što je posjed, korištenje, što je raspolaganje, a koji bi, prema svome sadržaju mogao biti prihvatljiv HDZ-u BiH i SNSD-u.

„Slobodna Bosna“ saznaje da su na dokumentu radili stručnjaci, kako dokument sadrži 24 stranice i riječ je o prvom takvom dokumentu o državnoj imovini koji dolazi iz Sarajeva, a ne iz međunarodnih krugova.

Također, uvidom u dokument već sada možemo najaviti kako se rješenje ovog krucijalnog problema, koje stiže iz stručnih krugova, neće neće naići na odobravanje svih političkih aktera u BiH.

„SB“ EKSLUZIV

Kako smo najavili sinoć, “Slobodna Bosna” donosi detalje prijedloga o pitanju državne imovine.

Naime, Centar za geopolitička istraživanja GEOPOL iz Sarajeva dostavlja policy dokument pod nazivom „Pitanje državne imovine Bosne i Hercegovine – geopolitička i pravna analiza spora i prijedlog održivog rješenja“, izrađen kao nezavisni stručni doprinos raspravi o jednom od najvažnijih otvorenih ustavnopravnih i političkih pitanja u Bosni i Hercegovini.

Polazeći od Ustava Bosne i Hercegovine, Sporazuma o pitanjima sukcesije, relevantne prakse Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i ciljeva i uslova koje je međunarodna zajednica postavila u okviru programa „5+2“, autori dokumenta nastojali su ponuditi model koji istovremeno štiti ustavni kontinuitet države Bosne i Hercegovine, uvažava legitimne interese entiteta, Brčko distrikta, kantona i jedinica lokalne samouprave, te omogućava uspostavljanje pravne sigurnosti neophodne za institucionalni razvoj, investicije i evropske integracije zemlje.

Dokument polazi od stava da pitanje državne imovine više nije isključivo pravno pitanje, već jedno od ključnih pitanja ukupne funkcionalnosti države.

Istovremeno, smatraju da održivo rješenje nije moguće graditi na logici političkih pobjednika i poraženih, nego na modelu koji će omogućiti da svaki nivo vlasti ostvari legitimne interese u okviru postojećeg ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Posebna pažnja posvećena je pitanju prava raspolaganja državnom imovinom, koje smatramo centralnim izvorom postojećih nesuglasica. U tom smislu predložen je model zasnovan na razlikovanju strateške državne imovine, funkcionalne javne imovine i lokalne razvojne imovine, uz jasno definirane nadležnosti, prava upravljanja, korištenja i raspolaganja, te institucionalne mehanizme zaštite državnog titularstva i javnog interesa.

Prijedlog počiva na nekoliko osnovnih načela:

Bosna i Hercegovina je titular državne imovine u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Sporazumom o pitanjima sukcesije i praksom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine;

entiteti, Brčko distrikt, kantoni i jedinice lokalne samouprave zadržavaju i zakonski učvršćuju pravo upravljanja imovinom koja služi njihovim ustavnim i zakonskim nadležnostima;

prihodi od korištenja državne imovine pripadaju nivou vlasti koji tom imovinom upravlja;

lokalnim zajednicama osigurava se pravo raspolaganja imovinom lokalnog razvojnog karaktera;

uspostavlja se jedinstveni registar državne imovine kao osnova pravne sigurnosti i transparentnosti;

uvodi se institucionalni mehanizam za zaštitu državne imovine i rješavanje sporova između različitih nivoa vlasti.

Predlagači smatraju da bi trajno rješavanje pitanja državne imovine predstavljalo jedan od najvažnijih pojedinačnih koraka ka ispunjavanju programa „5+2“, jačanju vladavine prava, stvaranju predvidivog investicionog okruženja i ubrzanju procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine.

Svjesni da nijedno rješenje ovako složenog pitanja ne može u potpunosti zadovoljiti sve političke aktere niti otkloniti sve razlike koje postoje u pogledu ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine. Upravo zbog toga ovaj dokument nije zamišljen kao konačno rješenje, već kao stručna osnova za daljnju institucionalnu i društvenu raspravu, utemeljenu na važećem ustavnom poretku i principu traženja održivih kompromisa.

Ukratko, predloženi funkcionalni model predviđa državni zakon kao osnovu za podjelu imovine na stratešku, funkcionalnu javnu i lokalnu razvojnu kategoriju. Država zadržava vlasništvo nad strateškom i funkcionalnom imovinom, dok niži nivoi vlasti dobijaju pravo upravljanja i prihode, uz potpunu lokalizaciju građevinskog zemljišta i obavezan transparentan registar.

(SB)