Projekat Južne plinske interkonekcije i uvoz plina u BiH i regiju preko terminala na Krku hrvatska politika, i u Hrvatskoj i u BiH, nastojat će iskoristiti kao valutu za ostvarivanje strateškog cilja izmjene izbornog zakona u BiH. 

To se može zaključiti iz današnjeg pisanja medija pod kontrolom Čovićevog HDZ-a i izjava dr. sc. Roberta Kolobara, stručnjaka bliskog strukturama HDZ-a.

Naime, nije tajna da je nova američka administracija izrazito zainteresovana za realizaciju ovog projekta u regiji. Govore o tome i redovni sastanci koje je otpravnik poslova Američke ambasade u BiH John Ginkel imao u proteklom periodu sa gotovo svim važnijim političkim zvaničnicima u BiH. Na svakom tom sastanku tema je, pored ostalih, bila - Južna plinska interkonekcija.

Hrvatska politika će sada nastojati podršku tom projektu prodati što je moguće skuplje a primarni cilj je - izmjena izbornog zakona u BiH u skladu sa interesima HDZ-a.

"Suštinski riječ je o strateškom projektu između Sjedinjenih Američkih Država i Republike Hrvatske, ali i hrvatskog konstitutivnog naroda u BiH, gdje se strgnuo veo s nekih ružnih prošlih vremena i obnovila se ona plodna suradnja, a na obostran interes iz 90. godina. Pazite, ta suradnja, s jedne strane, dovodi do prestanka i izlaska iz ruske sfere utjecaja i interesa, a s druge strane otvara vrata razumijevanju za ugroženu hrvatsku poziciju unutar Bosne i Hercegovine", rekao je za prohadezeovu televiziju "HB" dr. sc. Robert Kolobara, stručnjak za informacijske znanosti.

Kolobara naglašava kako je "sada povoljan trenutak za jačanje odnosa s novom američkom administracijom". On tvrdi da Trumpova administracija "pokazuje veće razumijevanje za hrvatske interese".

"Političko Sarajevo je godinama obmanjivalo i dovodilo američke dužnosnike u zabludu, tako rušeći dejtonsku arhitekturu BiH, dok je istovremeno njima iza leđa surađivalo s američkim neprijateljima. LNG terminal i Južna interkonekcija stavljaju Republiku Hrvatsku na strateški položaj na geopolitičkoj karti, a to posljedično hrvatskom narodu u BiH donosi promjenu – više nismo pješaci na ploči, odnosno množeni s nulom, ako ćemo iskreno, nego se uzdižemo na razinu partnera Sjedinjenih Američkih Država, koji sada s nama razgovaraju", rekao je Kolobara za televiziju "HB".

Prohadezeova televizija tvrdi da će uveliko od službenog Zagreba ovisiti "da li će se  hrvatsko pitanje u BiH i dalje nalaziti na stolu američkih diplomata".

"Pred hrvatskom diplomacijom stoji još važniji zadatak; ukazati američkom State Departmentu na sve političke odluke koje su u proteklim godinama narušile slovo i duh Daytonskog mirovnog sporazuma, čija se trideseta obljetnica obilježava upravo ove godine", poručuju iz ove prohadezeove medijske kuće.

Dnevnik.ba / Screenshot

PODRŠKA PROJEKTU U ZAMJENU ZA IZMJENE IZBORNOG ZAKONA

Iz nedavnog nastupa američke ambasadorice u UN-u jasno je da će uloga OHR-a u Bosni i Hercegovini u narednom periodu biti znatno manja. No, nije isključeno da će hrvatska politka od Amerikanaca tražiti da baš preko tog međunarodnog instrumenta ostvare svoje političke interese.

To je u nedavnom intervju upravo za televiziju "HB" istakao i bivši šef hrvatske diplomatije Miro Kovač. On je da bi "bilo korektno" i "vrijeme da se to konačno dogodi", odnosno, da Schmidt prije odlaska izmijeni Izborni zakon BiH.

"Ja ne znam, mi ne znamo do kad će Schmidt, kojeg inače dugo znam i cijenim, biti na poziciji visokog predstavnika, ali bih ja osobno volio da on ostavi nešto kao svoje naslijeđe da se riješi Izborni zakon, da iskoristi svoje ovlasti i da on to riješi i konačno se ispravi nepravda učinjena prema Hrvatima, jer se nije bilo dovoljno oprezno kad se o tome pregovaralo jer se vjerovalo da to niko neće zloupotrebljavati. Bilo bi više nego korektno i vrijeme da se to dogodi i mi to očekujemo", kazao je Kovač.

Dakle, ukoliko uzmemo u obzir navedene činjenice izvjesno je da će hrvatska politika podršku projektima Južne plinske interkonekcije i razvoja plinske mreže u regiji usloviti intervencijama u izborno zakonodavstvo BiH. Ako to ne bude moguće preko drugih instrumenata i dogovora sa bošnjačkom stranom, hrvatska politika će, računajući na poslovnu kooperativnost Trumpove administracije, u konačnici tražiti da to pod američkim pritiskom uradi Schmidt. 

(SB)