Nasilje nad i među djecom i dalje je ozbiljan problem u Crnoj Gori, navodi se u Izvještaju Evropske komisije (EK) za ovu godinu, i dodaje da su primjena i nadzor postojećeg pravnog okvira u oblasti vršnjačkog nasilja i dalje slabi.

EK je, u dijelu Izvještaja koji se odnosi na prava djece, konstatovala da u Crnoj Gori postoji pravni i institucionalni okvir za prava djeteta, ali da je potrebno unaprijediti njegovu primjenu i sprovođenje.

U dokumentu se ističe da je zakonodavni i institucionalni okvir u velikoj mjeri usklađen sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU) i relevantnim međunarodnim standardima, ali da izazovi u efikasnoj primjeni postoje zbog slabe odgovornosti, neadekvatnih i nedovoljnih kapaciteta, ali i nedostatka sistematskog praćenja i dovoljnog finansiranja.

Kako je ocijenjeno u Izvještaju, nedovoljna primjena postoji i zbog nedostatka mehanizama za obezbjeđenje kvaliteta postojećih zakona, strategija i akcionih planova, kao i nedovoljne međusektorske saradnje.

Iz EK su ukazali na činjenicu da još nije usvojena nova Nacionalna strategija za ostvarivanje prava djeteta, koja je istekla 2023. godine.

“Crna Gora još nije dostavila svoj četvrti periodični izvještaj Komitetu Ujedinjenih nacija za prava djeteta”, istakli su iz EK u izvještaju, podsjećajući da je taj dokument trebalo da bude predat u novembru 2023. godine.

U Izvještaju se ističe da Crna Gora, kako bi se ojačali sistemi zaštite djece i obezbijedilo efikasno ostvarivanje prava, treba da se uskladi sa Preporukom EK o integrisanim sistemima zaštite djece i sa Strategijom EU o pravima djeteta.

Iz EK su naglasili i da Crna Gora još nije izmijenila Porodični zakon kako bi se minimalna starosna granica za brak podigla na 18 godina, podsjećajući da su to preporuke relevantnih tijela Ujedinjenih nacija i Savjeta Evrope.

“Nasilje nad djecom i među djecom i dalje predstavlja ozbiljan problem. Iako Crna Gora ima dobro uspostavljen pravni okvir za rješavanje vršnjačkog nasilja, sa brojnim propisima koji jasno definišu procedure i pravila, primjena i nadzor su i dalje slabi”, kaže se u Izvještaju. 

Ističe se i da je Vlada u decembru usvojila Strategiju za prevenciju i zaštitu djece od nasilja 2025–2029 sa Akcionim planom za period 2025–2026 i uspostavila registar seksualnih prestupnika.

“Pristup pravdi za djecu, posebno onu u ranjivim situacijama, i dalje treba unaprijediti”, naglašeno je u Izvještaju.

Kako se dodaje, postupci prilagođeni djeci sprovode se samo povremeno u krivičnim predmetima koji uključuju djecu u sukobu sa zakonom, djecu žrtve i svjedoke krivičnih djela.

“U građanskim i porodičnopravnim prekršajnim postupcima djeca se često nedovoljno uzimaju u obzir”, navodi se u dokumentu.

Kako se dodaje, Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnim postupcima još nije izmijenjen.