Nakon tragedije u Domu penzionera u Tuzli, u kojoj je u požaru život izgubilo 13 korisnika, reakcije javnosti ne jenjavaju.

Građani su ogorčeni zbog nebrige i nemara prema najstarijoj i najnemoćnijoj populaciji. Mnogi se s pravom pitaju da li je tragedija mogla biti spriječena i koji su propusti doveli do ovakvog ishoda.

O ovome je za Hayat.ba govorio Avdo Konaković, stručnjak za zaštitu i sigurnost.

Zaštitni sistemi nisu jednako funkcionalni u svim ustanovama

Na pitanje koliko su protupožarni sistemi, detektori i prskalice u domovima za starije funkcionalni i redovno servisirani, Konaković ističe:

"To zavisi od doma do doma. Uvijek postoji plan javne nabavke, a u privatnim domovima sistem testiraju sami ili preko firmi koje angažuju. Zavisi i od firme do firme da li testiraju sve komponente sistema. U principu, ti sistemi bi morali biti redovno održavani. Nemam uvid u veliki broj njih, ali ono što znam jeste da se održavaju."

Najčešći uzroci požara: elektroinstalacije, nemar i litijumske baterije

Kao najčešće uzroke požara, Konaković navodi loše elektroinstalacije i ljudski nemar, ali upozorava i na nove rizike koji se često zanemaruju:

"Statistika kaže da su najčešći uzroci elektroinstalacije ili nehat. Međutim, danas je veliki problem i punjenje mobilnih telefona. Litijumske baterije mogu izazvati požar koji je gotovo nemoguće ugasiti, jer sadrže oksidirajuća sredstva i eksplodiraju."

"U svakoj ustanovi, ako su mjere zaštite ispravne i organizacija dobra, ne bi smjelo doći do požara s ovakvim posljedicama. Požara će uvijek biti, ali je pitanje koliko je društvo spremno da spriječi i ublaži njihove posljedice."

Inspekcije postoje, ali kapaciteti su ograničeni

Na pitanje o efikasnosti inspekcijskog nadzora, Konaković objašnjava:

"Kada govorimo o sistemima aktivne zaštite od požara, inspekcije redovno dobijaju izvještaje o ispravnosti sistema. Oni vode evidenciju, a nadležni MUP ima potvrde o ispitivanjima."

"Kad se objekti tek projektuju, obavezno je uz glavni projekat uraditi elaborat o zaštiti od požara. Te mjere se moraju ispoštovati na tehničkom prijemu. Nakon toga, nezavisna ekipa ponovo pregleda objekat i utvrđuje koje mjere dodatno treba uraditi. Postoje objektivne metode koje moraju dati rezultate. Međutim, pitanje je koliko ima inspektora i da li ih ima dovoljno da bi kontrole bile učestalije."

Zakon jasno definiše odgovornost

"Zakon o zaštiti od požara kaže da je vlasnik ili korisnik objekta odgovoran za provođenje i neprovođenje mjera zaštite. Ako nema vlastite stručne kadrove, može angažovati registrovanu firmu. Kada se desi tragedija, kroz vještačenja se utvrđuje ko je tačno zakazao – ali odgovorno lice uvijek postoji."

Međunarodni standardi kao ključ sigurnosti

Na kraju, Konaković poručuje da je poštivanje međunarodnih standarda zaštite ključno, naročito u ustanovama gdje borave starije i nepokretne osobe:

"Domovi za stare spadaju u istu kategoriju kao i bolnice. Mi u Bosni i Hercegovini imamo uredbu o klasifikaciji građevinskih objekata. Kategorija 12-64 obuhvata bolnice, domove zdravlja i druge ustanove koje pružaju njegu starim i iznemoglim osobama."

"Konkretan propis za požarnu zaštitu bolnica nemamo, i rijetko koja država ga ima. Ali postoje međunarodni standardi koji propisuju sve mjere. Važno je poštovati te standarde, ali kod nas to nije obavezno – sve je prepušteno dobrovoljnoj primjeni."

Tragedija mora biti poziv na sistemske promjene

"Požari će se, nažalost, dešavati svuda. Ali ono što ne smijemo dozvoliti jesu ovolike posljedice. Sigurnost ne smije biti formalnost, nego stalna obaveza svih koji brinu o ljudima", zaključio je za Hayat.ba Avdo Konaković.