Rumunija i Bugarska nalaze se u dramatičnoj utrci s vremenom kako bi spriječile gašenje svojih ključnih rafinerija nafte, nakon što američke sankcije protiv njihovih ruskih vlasnika stupe na snagu kasnije ovog mjeseca. Odluka Washingtona da stavi Lukoil i Rosneft na crnu listu izazvala je haos u članicama EU-a u kojima posluju ove dvije najveće ruske naftne kompanije, a vlade se bore spriječiti prekide u opskrbi gorivom prije nego što sankcije stupe na snagu 21. novembra, piše Politico.

Države traže rješenja

Bugarski zastupnici su u petak odobrili novi zakon koji bi vladi omogućio imenovanje posebnog upravitelja za golemu rafineriju Burgas u vlasništvu Lukoila. Time dobijaju široke ovlasti za preuzimanje operativne kontrole, odobravanje prodaje pa čak i nacionalizaciju ako bude potrebno. Istovremeno, Sofija ispituje mogućnost traženja izuzeća od sankcija.

S druge strane, Rumunjska, gdje se nalazi Lukoilova rafinerija Petrotel, još nije donijela formalnu odluku. Visoki vladin dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, potvrdio je da Bukurešt također razmatra traženje "produženja sankcija" dok priprema vlastiti odgovor. Nacionalizacija se, dodao je, smatra "posljednjom opcijom".

Ipak, rumunjski ministar energetike Bogdan-Gruia Ivan izjavio je za Politico da je Bukurešt operativno "spreman" za svaki scenarij. Vladin plan, kako je rekao, imat će za cilj očuvanje "gospodarske aktivnosti Rumunjske, ali istovremeno i zaustavljanje financiranja Ruske Federacije".

Ministarstvo finansija SAD-a - koje mora odobriti svaku prodaju - i Evropska komisija odbili su komentirati situaciju.

Sankcije pogađaju i druge članice EU

Napori da se osigura novo vlasništvo nad rafinerijama dodatno su zakomplicirani nakon što je švicarska trgovačka kuća Gunvor u četvrtak povukla svoju ponudu za kupnju međunarodne imovine Lukoila, i to nakon oštre osude američkog Ministarstva financija.

Nove mjere utječu i na druge zemlje EU. Njemačka je dobila šestomjesečno izuzeće za svoju rafineriju Schwedt u vlasništvu Rosnefta, koja je pod vladinom kontrolom od 2022. godine. Mađarski premijer Viktor Orbán u petak je otputovao u Washington u nadi da će osigurati izuzeće od uvoza ruske nafte cjevovodima za svoju zemlju i susjednu Slovačku.

Sankcije dolaze u trenutku sve veće frustracije američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog zastoja u naporima za osiguranje prekida vatre u Ukrajini, a i sama EU je posljednjih mjeseci pojačala kampanju za okončanje preostale energetske ovisnosti o Moskvi.

Što ako rafinerije stanu s radom?

Iako osiguravanje izuzeća ili imenovanje državnog upravitelja tehnički ne bi trebalo predstavljati problem, najgori scenarij - gašenje rafinerija - imao bi vrlo različite posljedice za ove dvije zemlje.

Za Bugarsku, gdje rafinerija u ruskom vlasništvu osigurava do 80 posto potreba za gorivom, to bi značilo da bi Sofija ostala bez zaliha "do kraja godine", upozorava Martin Vladimirov, viši analitičar iz think tanka Centar za proučavanje demokracije.

S druge strane, rumunjsko postrojenje opskrbljuje oko "20 posto" goriva u zemlji, kaže Ana Otilia Nuțu, energetska analitičarka iz think tanka Expert Forum. Gašenje bi stoga izazvalo "nekoliko mjeseci" blagog povećanja cijena dok zemlja ne pronađe zamjenski uvoz. Ipak, dodaje Nuțu, gašenje bi moglo pogoditi izvoz u susjednu Moldaviju. "Ako Moldavija bude jako pogođena, onda će to biti još jedna... ogromna PR prilika za Rusiju", rekla je.

Moldavska vlada je u petak predstavila vlastiti prijedlog za kupnju Lukoilove imovine u zemlji, uključujući skladište zrakoplovnog goriva, te je potvrdila da je također zatražila od Washingtona odgodu sankcija.

Mihail Krutihin, suosnivač konzultantske kuće RusEnergy, složio se da bi postrojenja trebala moći "nastaviti s radom" sigurno sve dok njihov budući vlasnik zadrži postojeće osoblje i zaposli dodatne stručnjake.

Potraga za kupcem bit će izazov

Pravi problemi, međutim, tek slijede. Osigurati kupca neće biti lako. Iako su obje rafinerije "dobro vođene", kako tvrdi jedan bivši izvršni direktor Lukoila, pronalaženje tvrtke spremne preuzeti pravne rizike povezane sa sankcijama, skupe terete, visoke premije osiguranja i stalna ulaganja u nadogradnje bit će "teško".

Dok je Vladimirov procijenio vrijednost bugarske, povijesno profitabilne rafinerije na 1,5 milijardi dolara, rumunjski Petrotel je manje atraktivan, smatra Nuțu. Postrojenje, koje je 2023. imalo godišnji promet ispod 40 milijuna eura, opterećeno je dugovima i "treba vrlo velika ulaganja", rekla je.

U međuvremenu, buduća arbitraža također predstavlja izazov, posebno usred vladinog preuzimanja. Bugarski zastupnici usvojili su početnu verziju zakona o zapljeni rafinerije u samo 30 sekundi. Ta "žurba i potpuni nedostatak normalne procedure dolaze uz rizik od višestrukih ozbiljnih pogrešaka", upozorio je Ivaylo Mirchev, zastupnik oporbene Demokratske Bugarske. "Sada namjeravaju toj osobi dati takve izvanredne ovlasti da će, na kraju, 'Lukoil' tužiti Bugarsku - a novac će završiti u Rusiji", rekao je.

Bugarsko ministarstvo energetike odbilo je komentirati. Nuțu smatra da se odluka o prodaji rafinerija mora koordinirati "na razini EU-a" kako bi se spriječilo da Lukoil zaobiđe američke sankcije.

S time se slaže i litavski ministar energetike Žygimantas Vaičiūnas. Što god se dogodilo, rekao je, Bruxelles bi trebao istražiti potencijalne kupce prije nego što se transakcija obavi. "Europska komisija ima prava nadzora", rekao je za Politico. "U ovom slučaju, sve mogućnosti treba ispitati."