Evropska komisija usvojila je sveobuhvatni transportni paket, koji će ubrzati uvođenje evropske mreže brzih željeznica i podstaknuti ulaganja u obnovljiva i niskougljična goriva za sektore avijacije i vodnog saobraćaja. Željeznice u Bosni i Hercegovini, s druge strane, decenijama propadaju. Ipak, nadležni u oba entiteta uvjeravaju da će u narednoj godini postaviti ozbiljne temelje za unapređenje željezničkog sektora, piše N1.

Oko 1.030 km nedovoljno iskorištene željezničke mreže u BiH, uz oko 40% robe koja se njome prevozi, ozbiljni su pokazatelji potrebe povećanja prisustva željezničkog saobraćaja u transportu roba, upućuje struka. Međutim, kroz evropske direktive i dekarbonizaciju transportne mreže, BiH će, dodaje, biti primorana da akcenat stavi na ekološki održive vidove prevoza, odnosno, na željeznicu, kao najplastičniji primjer tih prevoza.

"U narednom periodu ključni faktor dekarbonizacije odnosiće se na dekarbonizaciju transportne mreže. Kako najlakše to postići, jednostavno. Prebaciti što više tereta na željeznički saobraćaj i uložiti u željezničku infrastrukturu. Zamislite da realizujemo planove izgradnje željezničke mreže između Banovića i Podlugova koja bi skratila željeznički udio za 100 km", kaže Mirzet Sarajlić, stručnjak za saobraćaj.

Umjesto toga, oba entitetska javna preduzeća s predznakom Željeznice, decenijama se suočavaju s kontinuiranim odsustvom ulaganja u željezničku infrastrukturu i njenu modernizaciju. Otuda i rizik da željeznice u BiH potpuno izgube konkurentnost u odnosu na druge vidove transporta. Odgovornost lošeg upravljanja trenutno rukovodstvo Željeznica FBiH pripisuje prethodnim upravama i vladama. No, najavljuju promjene.

"Imamo u planu da, zajedno s resornim ministarstvom, odnosno, Vladom FBiH, pokrenemo aktivnosti na modernizaciji, odnosno, reformi Željeznica FBiH. Nažalost, mislim da je taj proces veoma komplikovan, da ga nećemo moći iznijeti sami, te ćemo morati angažovati spoljne eksperte koji imaju ogromno iskustvo u reformi željezničkog sistema širom svijeta", pojašnjava Anel Topalović, izvršni direktor u Željeznicama FBiH.

Kapitalne investicije koje su potrebne Željeznicama Republike Srpske, za sanaciju svih pružnih pravaca, iznose između dvije i tri milijarde KM, pojašnjavaju novoizabrani predstavnici entitetskog ministarstva saobraćaja i veza. Svjesni da će u godini dana njihovog mandata teško realizovati određene kapitalne projekte i riješiti dugogodišnje probleme, uvjeravaju da će naredne godine potpuno stabilizovati stanje. Konkretne prijedloge predstaviće u narednih mjesec dana, na posebnoj sjednici vlade.

"Imamo dva aktivna projekta na kojima radimo. Jedan je rekonstrukcija pruge Rudanka-Banjaluka. Projekat obuhvata kompletnu sanaciju gornjih i donjih kolosijeka, propusta tunela, postojećih telekomunikacionih signalosigurnosnih uređaja. Drugi dio priče je jedan projekat koji je duže vrijeme stajao. Radi se o modernizaciji željezničke dionice Šamac-Doboj-Rječica. To je trasa kroz Republiku Srpsku na Koridoru Vc", ističe Stevo Savić, šef kabineta ministra saobraćaja i veza RS.

Značaj razvoja željeznice, kao žile kucavice privrednog razvoja jedne države, lako se računa u vremenu koje domaći prevoznici trenutno troše na granicama. Ništa manje nije važna ni potreba unapređenja putničkog željezničkog saobraćaja.

"Ono što je apsurd jedne zemlje je da nije razvila ovaj segment jer je to obaveza i nužnost svake civilizovane zemlje. A ovo kod nas je sve prepušteno ljudima koji nemaju ni znanja ni vještine", smatra Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Iz Željeznica FBiH ističu da trenutno provode dva projekta: izgradnju novih željezničkih stajališta na području Kantona Sarajevo i uvođenje digitalnog sistema prodaje karata. Pokrenuli su i turističke vozove prema Varešu, dok je u planu i uspostava lokalnog putničkog saobraćaja u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. S druge strane, putničkog željezničkog saobraćaja u Republici Srpskoj, gotovo i nema, čemu svjedoče indikativni podaci – da broj pređenih kilometara po jednom putniku u 2024. godini iznosi 49,8 zbog čega je resorno ministarstvo s preduzećem usaglasilo subvencije.

"Prihod ostvaren po pređenom kilometru iznosi svega 8 pfeninga. Ostvaren prihod po prevezenom putniku iznosi 4,09 KM, parametri su koji ukazuju na ozbiljnu stvar – da moramo stvoriti ozbiljnije pretpostavke za podizanje obima usluge u putničkom prevozu. Zadržaćemo sve putne pravce i sve trase koje su postojale u prethodnom periodu, uz određene redukcije broja polazaka", dodaje Savić.

Ali, i mogućnost uspostavljanja međuentitetskog saobraćaja i uvođenje novih linija. Naši sagovornici ipak optimistični da će izvjesno relaksiranje političke situacije u BiH aktivirati i određene projekte koje su prethodno stopirale evropske institucije. U suprotnom, ponovo ćemo podsjećati na apsurd da su željeznice bolje funkcionisale u prošlom vijeku.