Piše: Haris IMAMAOVIĆ / Odgovor.ba

Prije dva dana, na vijest da će se sastati čelnici SDA i HDZ-a, prvi čovjek NiP-a Elmedin Konaković se oglasio, upozorivši da se sprema “povratak na staro”, odnosno da bi, nakon idućih izbora, vlast u BiH mogli činiti SDA, HDZ i SNSD.

Ništa ne bi bilo čudno da Konaković, dok iznosi to upozorenje, nije i sam u koaliciji sa HDZ-om i SNSD-om. Cinik bi rekao da njegovo upozorenje treba shvatiti ozbiljno, te da niko ne bi sebe trebao dovesti u situaciju u koju je Konaković doveo sebe.

Istina, Konaković je “raskinuo” koaliciju sa SNSD-om, vodeći se ne toliko svojom koliko pameću predsjednice Naše stranke Sabine Ćudić. Ali i nakon toga, on svejednako zasjeda sa SNSD-ovim ministrima u Vijeću ministara i donosi odluke. Neki dan je, sa SNSD-om i HDZ-om, izglasao zamjenika direktora SIPA-e.

Dakle, “raskid” koalicije sa SNSD-om osmišljen je tako da Trojka i dalje uživa plodove te koalicije, kroz sudjelovanje u državnoj vlasti (i imenovanje svojih kadrova na direktorske i druge pozicije); a istovremeno bi Konaković i Ćudić da više ne snose nikakvu odgovornost za sudjelovanje u vlasti sa SNSD-om. Vidimo, dakle, na djelu jedan prepoznatljiv spoj konformizma sa licemjerjem.

Formiranje naredne vlade strukturno drugačije

Čak i ako stavimo po strani odnose Trojke sa SNSD-om, ostaje pitanje odnosa Trojke sa HDZ-om. Dobri odnosi sa legitimnim predstavnicima Hrvata godinama su bili najveći politički kapital Trojke, a ponajviše samog Konakovića. Sjetimo se da se HDZ, zahvaljujući dvjema intervencijama visokog predstavnika Christiana Schmidta, našao u situaciji gdje bez ustavnopravne prinude bira s kime će formirati vlast, te je, u dosluhu sa bivšim američkim ambasadorom Michaelom Murphyjem, umjesto SDA i DF izabrao Trojku.

Da Schmidt nije suspendirao Ustav FBiH na jedan dan, u aprilu 2023, HDZ ne bi mogao birati, već bi vlast morao formirati s onime ko ima kvalificiranu većinu u Klubu Bošnjaka (a to je bila koalicija predvođena SDA).

Nakon što je Trumpova administracija, na nedavnoj sjednici Vijeća sigurnosti, de facto stavila moratorij na korištenje bonskih ovlasti i pozvala na dijalog predstavnika konstitutivnih naroda, Schmidt se ne bi trebao uplitati u formiranje naredne vlasti u Federaciji kao ranije.

To znači da ako SDA, i nakon idućih izbora bude ponovo imala 14 delegata u Klubu Bošnjaka (koliko trenutno ima sa DF-om i SBiH-om), ući će sigurno u Vladu Federacije, po osnovu izbornog rezultata. Neće joj biti potrebna milost HDZ-a, kao što je bila potrebna Trojki, koja nije imala čak ni 11 ruku u Klubu Bošnjaka da predloži potpredsjednika FBiH iz reda Bošnjaka, a kamoli 14 ruku koje bi je činile neizbježnom u uspostavi vlasti.

Također, ako bi Trojka, nakon idućih izbora, imala 14 delegata u Klubu Bošnjaka, onda bi ušla u Vladu Federacije, po osnovu izbornog rezultata i nužnosti koja proističe iz amandmana CXXXI na Ustav FBiH, a ne više po milosti HDZ-a.

U tom pogledu, formiranje naredne vlade bi bilo strukturno drugačije od scenarija iz aprila 2023, kada je Trojka ušla u vladu, na ponižavajući način: bez podrške u Klubu Bošnjaka i oslanjajući se isključivo na naklonost HDZ-a (i Schmidta). Upravo se taj “koalicioni kapacitet”, u odsustvu podrške u Klubu Bošnjaka, pokazao kao osnovni politički kapital Trojke.

Istina, Čović se kasnije “pokajao” što je formirao vlast sa, njegovim rječnik kazano, nelegitimnim predstavnicima Bošnjaka. Ali svejedno ostaje činjenica da je uveo Konakovića i društvo u Vladu FBiH. Oni su još uvijek tu, zahvaljujući njemu.

Zato djeluje komično, kada lider NiP-a, koji je na taj način ušao u vlast, sebe predstavlja kao trn u Čovićevom oku. Konaković nikada nije imao kapacitet da bude trn u Čovićevom oku. Ni prije tri godine, ni sada.

Ustav Federacije i bošnjačko-hrvatski odnosi

Tri godine, nakon izbacivanja SDA iz vlasti, predsjednik te stranke Bakir Izetbegović će se susresti sa šefom HDZ-a Draganom Čovićem. Uoči tog sastanka, Večernji list je objavio članak, u kojem se ističe da nije dobro da van vlasti ostaju stranke sa najvećom podrškom bošnjačkog i hrvatskog političkog tijela. To ukazuje da su SDA i HDZ spremni zakopati ratne sjekire.

Izetbegović je, u proteklim sedmicama, više puta isticao da će HDZ biti neizostavan u formiranju vlasti nakon idućih izbora. To je vjerovatan scenarij, ali ne i jedini moguć. Naime, postoji mogućnost – istina, ne velika – da će tzv. Petorka (HDZ 1990, HRS, HSS, HDS i HNP) imati najmanje 11 hrvatskih delegata u federalnom Domu naroda. U tom slučaju bi se, umjesto s HDZ-om, Vlada Federacije mogla formirati s Petorkom. Ali malo je vjerovatno da će Petorka doći do 11 hrvatskih delegata, čak i ako joj se pridruže sarajevske stranke sa svojim “H” delegatima, tako da najviše šanse da ponovo bude u Vladi ima HDZ.

U svakom slučaju, nakon OHR-ove intervencije u Izborni zakon i Ustav FBiH u oktobru 2022, hrvatski glasači će diktirati ko će popuniti hrvatsku kvotu u Vladi Federacije. Pa, ako HDZ ne bude imao 14 hrvatskih delegata, može se bez njega. A ako ih bude imao 14, koliko je imao na početku ovog mandata, bit će zaista, kako veli Izetbegović, neizostavan. I ko god bude imao najmanje 11 ili optimalno 14 bošnjačkih delegata (bilo da se radi o SDA ili o Trojci) morat će, u tom slučaju, s HDZ-om formirati Vladu.

Sugestija Konakovića kako on ima alternativu za HDZ je priča za malu djecu. On se ne pita o tome. Pitat će se hrvatsko biračko tijelo, kada bude glasalo za kantonalne skupštine. Alternativa HDZ-u je moguća samo ako hrvatsko biračko tijelo pruži dovoljnu podršku hrvatskim opozicionim strankama. Bilo bi sjajno da se to desi, ali je malo vjerovatno. Treba pričekati kakvi će rezultati biti. 

Isto važi kada govorimo o RS-u. Bilo bi dobro da, nakon skoro dvije decenije, bude uspostavljena nova većina u Narodnoj skupštini RS, bez SNSD-a. Kao i da opozicija, kao 2014, pobijedi na izborima za člana Predsjedništva, da ima tri ili barem dva delegata u Domu naroda BiH itd. Međutim, o tim stvarima će odlučiti srpsko biračko tijelo, a ne Konaković, SDA ili bilo ko drugi u Sarajevu. SDA i Trojka se već dugo napinju da uvedu srpsku opoziciju u vlast, na državnom nivou, ali već duži period ne uspijevaju.

Kada su lideri Trojke objašnjavali zašto su ušli u koaliciju sa SNSD-om, govorili su da su to uradili zato što je SNSD imao četiri delegata u Domu naroda BiH. Isticali su da vlast, protiv koje bi bila 4 delegata u Klubu Srba, ne bi imala prohodnost u Parlamentu. Sada, kad SNSD i HDZ imaju po tri, ponovo ne uspijevaju.

Ali šta ako i nakon idućih izbora, SNSD bude imao četiri delegata? Šta ako SNSD i HDZ budu ponovo imali po tri (pa budu obarali kvorum ad infinitum)? Šta ako SNSD i HDZ budu imali 2:1 u Predsjedništvu? Niko iz Trojke ne odgovara na ta pitanja. Računaju da do izbora treba govoriti o željama, a nakon izbora o stvarnosti.

Bošnjački blok bez 14 delegata - najgori scenario

Formiranje naredne Vlade FBiH će biti strukturno drugačije od prethodnog samo u slučaju da se okupi snažna “B” koalicija, koja će imati najmanje 14 delegata u federalnom klubu Bošnjaka, a što će je činiti neizostavnim partnerom u formiranju vlasti.

Najgori scenarij je onaj u kojem bi i koalicije okupljene oko SDA i oko Trojke imale po 11 ili 12 bošnjačkih delegata. U tom slučaju bi HDZ, ako bi imao 14 u Klubu Hrvata, mogao ponovo birati poželjnijeg partnera iz Sarajeva, što bi značilo da bi i SDA-DF-SBiH i Trojka bili spremni na određene ustupke u poslijeizbornim pregovorima s Čovićem. U slučaju da partner iz Sarajeva (SDA, DF i SBiH ili Trojka) ima 14 delegata, može računati na ulazak u Vladu FBiH, po sili ustavne nužnosti i bez ustupaka HDZ-u.

Stoga je glavna stvar okrupnjavanje tzv. “B komponente” u vlasti. Da bi izbjegla nepovoljnu situaciju, u kojoj se Trojka nalazi već tri godine, ta nova vladajuća koalicija mora imati vrlo široku podršku prvenstveno u federalnom i državnom klubu Bošnjaka, kao i u predstavničkim domovima. Sve ostalo je plivanje u živom blatu.