Predsjednik Vlade Srbije Đuro Macut izjavio je da je Srbija veoma blizu članstva u EU, ali da su glavne prepreke političke odluke država članica, prenosi N1.

„Mi smo u svakom smislu tehnički zadovoljili sve uvjete da budemo u Evropi, ali ostaje ta odluka zemalja članica da mi tu pristupimo“, rekao je Macut na konferenciji „Western Balkans 2030 – A Turning Point for the Region“, koja se održava u Palati Srbija.

Govoreći o izvještaju Evropske komisije o napretku Srbije u procesu pridruživanja, Macut je naveo da se može tumačiti kao kritika, ali je podsjetio da je Srbija „napravila važne iskorake“ i da se posljednjih mjeseci ubrzala u provođenju reformi.

Naglasio je da će Vlada Srbije i nadalje biti vrlo aktivna po pitanju provođenja reformi, da su ministri dobili jasne instrukcije za realizaciju ciljeva, prije svega onih koji se odnose na zakonska rješenja, te da će on intenzivno pratiti njihov rad.

Ocijenio je i da postoji „disonantnost u parlamentu“, ali da u pitanjima koja se odnose na usklađivanje s tekovinama EU ne treba tražiti političke poene, jer su to stvari od nacionalnog interesa.

„Ako želimo Evropu u Srbiji, trebamo što prije ispuniti te standarde i postaviti uvjete na našoj političkoj sceni da ne postoje razlike u tom razmatranju“, poručio je Macut.

On je kazao da Vlada Srbije ima proevropski stav.

„Postoji jedino nerazumijevanje na koji način taj pristup trebamo verificirati“, rekao je premijer i dodao da u javnosti ne vidi snažno protivljenje pristupanju EU.

Iako je Macut naveo da je Srbija izuzetno blizu članstva u EU, naglasio je da struktura preostalih obaveza usporava napredak.

„Imamo 65 posto ispunjenih uvjeta za pridruživanje EU, dok neke zemlje u okruženju imaju i viši postotak“, kazao je on, objasnivši da je razlog tome što se 20 do 30 posto svih uvjeta odnosi na politiku prema trećim zemljama i sankcijama.

Prema njegovim riječima, ukoliko se raščlane postotci, dobija se 20 ‘uslovnih paketa’ sankcija samo prema jednoj zemlji, što vuče postotak pridruživanja.

Upitao je i da li je realno da odnos prema sankcioniranju jedne osobe ili određene ličnosti na Istoku bude jednak po težini pristupnim postotcima u odnosu na globalni stav prema velikim krizama u svijetu.

„Srbija mora imati balansiran pristup“

Macut je kazao da Srbija mora imati balansiran pristup i prema Istoku i prema Zapadu, ali i prema „globalnom jugu“.

„Mi smo zemlja osnivač UN-a, ali i Pokreta nesvrstanih. Moramo gledati i trenutne i stare prijatelje, i u tom smislu moramo sagledati našu političku poziciju. Nismo u prilici da ekskluzivno budemo vezani za jednu stranu“, istakao je Macut.

Na pitanje kako vidi EU kao partnera Srbije, on je naveo da je iz ugla zvaničnika Unije to vjerovatno iskreno partnerstvo, ali stalnim odgađanjem da se privremene vlasti u Prištini privole za završetak obećanog još od 2013. godine, govori o stepenu neaktivnosti EU.

„Nedopustivo je toliko godina kočenja samo s jedne strane“, ocijenio je premijer Srbije.

Na pitanje da li Rusija koristi Kosovo i Metohiju da bi održala svoj utjecaj u Srbiji i da li iskreno brani interese Srbije, Macut je ocijenio da je Rusija tradicionalni prijatelj koji razumije poziciju s kojom se Srbija suočava.

Govoreći o odnosu s Kinom, naveo je da je ekonomsko partnerstvo s tom zemljom bitno, podsjetivši na ekonomski napredak te zemlje u posljednje četiri decenije.

Ocijenio je da je suradnja s Kinom značajno doprinijela privrednom rastu Srbije.