U zagrljaj svog, možda i posljednjeg evropskog saveznika, Vučić bježi pritisnut nikad oštrijim glasovima koji se mogu čuti iz Evropske unije, ali i u jeku krize u zemlji koju odbija da riješi raspisivanjem izbora. Nekadašnja ambasadorica Srbije u OEBS-u Branka Latinović kaže za Novu da bi Makron i Vučić mogli razgovarati o krizi sa NIS-om, ali i otvaranju Klastera 3. U oba slučaja, Vučić računa na Makronovu naklonost, ali je problem što francuski predsjednik trenutno ima i svojih problema.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će u četvrtak putovati u Pariz gdje će se sastati sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i naglasio da će to biti izuzetno važan sastanak.

„Razgovarat ćemo o svim važnim geopolitičkim, regionalnim pitanjima, pitanjima bilateralne saradnje, evropskog puta Srbije i svim važnim temama“, naveo je Vučić.

Foto: Amir Hamzagić/Nova.rs

Na pitanje da kaže više o detaljima sastanka, Vučić je rekao da to neće uraditi dok se ne završi razgovor.

„Ništa vam neću reći dok se ne završi razgovor, a tada ću vam reći desetak birokratskih rečenica“, dodao je Vučić.

Vučić drugi put u Parizu

Bit će ovo drugi put ove godine da predsjednik Srbije iznenada putuje u Francusku, usred političke krize u Srbiji koja ne jenjava. Prethodno je Makron „ruku spasa“ srbijanskom predsjedniku pružio usred istrage o upotrebi zvučnog topa na velikom protestu 15. marta u Beogradu, pozivajući Vučića na sastanak.

U aprilu ove godine, kod svog prijatelja Makrona predsjednik Srbije stigao je sa vinom i čašama i zadržao se kratko. Gotovo sedam mjeseci kasnije od njihovog posljednjeg susreta, puno se toga promijenilo, pogotovo u odnosu Evropske unije prema režimu u Srbiji.

Foto: Amir Hamzagić/Nova.rs

Evropski parlament u Strazburu izglasao je Rezoluciju o Srbiji, koja je, sudeći po 31 tački izvještaja, nikad oštrija prema režimu. Vlast u Srbiji se poziva da do kraja razjasni okolnosti pada nadstrešnice u Novom Sadu, sankcioniše odgovorne i pruži punu podršku studentima. Kamp u Pionirskom parku označen je kao nelegalan, dok se izražava zabrinutost zbog angažovanja osoba sa kriminalnom prošlošću u organizaciji antiprotesta od strane vladajuće stranke.

Na to se nadovezao i nikada oštriji godišnji Izvještaj Evropske komisije (EK) o napretku Srbije. U njemu se tako navodi da Srbija bilježi dramatičan pad u oblasti vladavine prava, slobode medija i borbi protiv korupcije, uz ocjenu da su institucije faktički pod partijskom kontrolom.

Svoj značajan udio u donošenju najprije rezolucije EP, a potom i izvještaju EK, imale su i stranke iz Njemačke i i Austrije, članice Evropske narodne partije (EPP) koje su se, bar do sada, smatrale tradicionalnim partnerima Aleksandra Vučića.

Komentarišući Vučićevu iznenadnu posjetu Francuskoj, nekadašnja ambasadorica Srbije u OEBS-u Branka Latinović kaže za Novu da razloga za razgovor može biti više.

„Možda je nešto što mi u javnosti još ne znamo. Moguće da je to nešto povezano sa NIS-om, jer Makron ima dobre veze sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i on može bez problema da ga nazove telefonom. Druga mogućnost je otvaranje Klastera 3, za koji mi ispunjavamo tehničke uslove, ali postoje primjedbe određenih država članica. To što za posjetu iznenada saznajemo, ne treba da čudi. Takve posjete se dogovaraju tiho, a objavi se onda kada se datum dogovori“, kaže Latinović.

Ima Makron i svojih problema

Sagovornica Nove kaže i da nije sporno da je francuski predsjednik Makron saveznik Aleksandra Vučića.

Foto:EPA-EFE/CHRISTOPHE PETIT TESSON

„Međutim, ne bih rekla da je ta podrška onakva kako se to očekuje jer se i Makron suočava sa unutrašnjim problemima i nedaćama kao što su česte ostavke premijera i nestabilna većina u parlamentu, usvajanje budžeta…Takođe, Makron je fokusiran na podršku Ukrajini. Uvijek postoje razlozi kada onaj na koga vi računate ne može da vam pomogne onoliko koliko želite“, navodi Latinović.

Kada je riječ o tradicionalnoj podršci koju je Vučić dobijao od Njemačke, Latinović kaže da su se odnosi promijenili dolaskom novog njemačkog kancelara Fridriha Merca.

„Merc nije sigurno prijatan sagovornik i ne daje onaj vid podrške kao što je bilo to sa Angelom Merkel, pa i sa Olafom Šolcom, koji je tu bio dosta oprezan i koji je puno razmišljao prije nego što bi povukao neki potez. Prošla su ta vremena što se tiče odnosa sa Njemačkom. Takođe, njemačka štampa je jako kritična prema svemu onome što se dešava u Srbiji i prema samom Vučiću“, objašnjava Latinović.

Inače, Vučićeva posjeta Francuskoj poklapa se sa obilježavanjem desete godišnjice terorističkih napada u Parizu 13. novembra 2015. godine, koje su počinili ekstremisti Islamske države (IS), u kojima je ubijeno 132, a ranjeno više od 400 ljudi.

Novac – temelj dobrih odnosa

U korijenu trenutno dobrih odnosa Vučića i Makrona, nalazi se, po svemu sudeći, velikim dijelom i finansijska korist.

Naime, francuske kompanije u Srbiji imaju niz visoko isplativih projekata – od izgradnje metroa, preko partnerstva u vlasništvu i rukovođenju beogradskim aerodromom, kupovine „Rafala“ i „Falkona“ (borbenih i civilnih aviona), pa sve do partnerstva na polju nuklearne energije, u okviru koje Vučić povremeno najavljuje gradnju nuklearki.

Foto: Printscreen Profimedia/video

Osim toga, važno je konstatovati: stručni nadzor na dijelu projekta koji se odnosio na rekonstrukciju zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu, čije je obrušavanje koštalo života 16 građana Srbije, radila je francuska firma Ežis.

Pomenuta firma nije nova u građevinskim poduhvatima u Srbiji, naprotiv. Kako je ranije pisalo srbijansko izdanje magazina „Forbs“, „Ežis“ je u posljednje četiri godine ukupne prihode u Srbiji povećavao oko 100 posto svake godine. Oni su od 130 miliona dinara u 2020. stigli do milijarde u prošloj godini. Profit je rastao još brže: od 2,5 miliona dinara u 2020. došao je do gotovo 340 miliona prošle godine.