Njemački parlament imenovao je u četvrtak stručnu komisiju koja će iz temelja preispitati trgovinsku politiku prema Kini, intenzivirajući strategiju “smanjenja rizika“ nakon što su kineska ograničenja izvoza rijetkih metala pokazala koliko brzo njemačka industrija može biti pogođena.

Za razliku od strateškog dokumenta o Kini iz 2023. godine, koji je sadržavao uglavnom opće preporuke, nova komisija, sastavljena od predstavnika industrijskih udruženja, radničkih organizacija i analitičkih centara, ima zadatak da vladi dostavi konkretne prijedloge za izradu zakonskih rješenja. Komisija će analizirati energetske tokove, uvoz sirovina i kineska ulaganja u kritičnu infrastrukturu. Formirana je svega nekoliko dana uoči posjete ministra finansija Larsa Klingbeila Kini, gdje će zagovarati stavove Europske unije o nizu ključnih tema.

Njemačka se ove godine posebno našla između ekonomskih pritisaka američkog predsjednika Donalda Trumpa, čije carine potresaju globalnu trgovinu, i kineskih kontramjera. Juergen Matthes iz Instituta za njemačku privredu (IW) upozorio je da Peking može “zatvoriti slavinu” kad god poželi, dok je Njemačka i dalje “previše ranjiva”.

Klingbeil će biti prvi ministar nove koalicije koji putuje u Kinu, nakon što je šef diplomatije Johann Wadephul odgodio svoj oktobarski put zbog nedostatka potvrđenih sastanaka s kineske strane. Prema izvorima Reutersa, delegacija predstavnika njemačkih banaka i osiguravajućih kuća pridružit će se Klingbeilu iduće sedmice.

Portparol za vanjsku politiku vladajućih konzervativaca Juergen Hardt naglasio je da će upravljanje rizicima biti ključno u budućoj strategiji prema Kini. “Pitanje glasi: gdje su poluge koje Kina može iskoristiti za politički pritisak i kako ih izbjeći?“ rekao je. 

Njemačka je godinama profitirala od izvoza u kinesko tržište, ali strategija iz 2023. godine pozvala je na “de-risking“, označivši Kinu kao “partnera, konkurenta i sistemskog rivala”. Ipak, analiza Instituta IW pokazala je da se ovisnost od kineskog uvoza 2024. skoro nije promijenila. Matthes navodi da “alarm nije upaljen” uprkos jasnim upozorenjima.

Prema toj studiji, od više od 14.300 proizvodnih grupa, oko 200 zavisi od Kine za najmanje 50 posto uvoza. Iako se ovisnost koncentriše na manji broj sektora, ekonomske posljedice i dalje mogu biti ozbiljne. Europski ekonomista Morgan Stanleya Jens Eisenschmidt ocijenio je da je “problem ovisnost“, dodajući da je “potpuno razdvajanje nemoguće”.

Kancelar Friedrich Merz, koji je preuzeo dužnost u maju s obećanjem da će oživjeti privredu nakon dvogodišnje kontrakcije, u početku se fokusirao na odnose s administracijom Donalda Trumpa i diplomatske napore u Ukrajini i na Bliskom istoku. Međutim, kineska ograničenja izvoza rijetkih metala pokazala su koliko je Njemačka ranjiva, jer oko 80 posto tih sirovina uvozi iz Kine.

Njemačke kompanije dodatno su uzdrmane nakon spora Kine i Nizozemske oko proizvođača čipova Nexperia, što je izazvalo globalni poremećaj u opskrbnim lancima.