Šutarov zakon, koji je u utorak u prvim jutarnjim satima usvojio Državni zbor Slovenije, utječe na područja kaznenog, pravosudnog, socijalnog i drugog zakonodavstva. Između ostalog, donosi dodatne ovlasti policiji za djelovanje u sigurnosno rizičnim područjima.

Zakon je predložila vlada nakon napada u Novom Mestu, u kojem je poginuo 48-godišnji Aleš Šutar. Utječe na područja kaznenog, pravosudnog, socijalnog i drugog zakonodavstva. Između ostalog, donosi dodatne ovlasti policiji za djelovanje u sigurnosno rizičnim područjima, jer će moći koristiti tehnička sredstva za fotografiranje te video i audio snimanje, između ostalog, ako su ugroženi životi ili imovina ljudi ili postoji vjerojatnost da će se takva prijetnja dogoditi.

Sigurnosno rizično područje određuje direktor policijske uprave ili glavni direktor policije na temelju objektivnih i provjerljivih pokazatelja, poput razine kriminala itd., isto vrijedi i za mjeru nadzora, koju nalažu pisanim nalogom, u pravilu, na najduže tri mjeseca.

Policija će ovaj nalog poslati istražnom sucu okružnog suda na preispitivanje u roku od 24 sata od potpisivanja, koji ga može potvrditi ili opozvati. Za naređivanje racije bit će potreban i pisani nalog direktora policijske uprave ili glavnog direktora policije.

-Policija će moći koristiti tehnička sredstva za fotografiranje te video i audio snimanje, između ostalog, ako su ugroženi životi ljudi ili imovina ili postoji vjerojatnost da će biti ugroženi, navedeno je.

Zakon također dopušta policiji da bez sudskog naloga uđe u tuđi stan, druge prostorije ili prevozno sredstvo, do reguliranja u sistemskom zakonu, te po potrebi provede očevid (ali ne i pretragu kuće), ako je to neizbježno, radi odmah oduzimanja vatrenog oružja radi zaštite ljudi. Po potrebi, policija može ući i silom.

Zakon također uvodi veće kazne za nasilje, pojednostavljuje privremeno oduzimanje imovine i provedbu socijalnih naknada te određuje mjere u slučaju maloljetnih roditelja.

Besplatna pravna pomoć više se neće odobravati počinitelju prekršaja koji je već primio takvu pomoć kao počinitelj prekršaja u roku od dvije godine prije podnošenja zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć i proglašen je krivim za takvo djelo, osim ako je podnositelj zahtjeva maloljetnik, ako se radi o postupku za određivanje alternativne kazne zatvora ili ako to zahtijevaju interesi pravde.

Usvojeni prijedlog razlikuje se od izvornog vladinog prijedloga, jer ga je u petak već značajno preradio nadležni odbor Državnog zbora. Amandmani usvojeni ovaj put, između ostalog, uklonili su rok za primjenu određenih odredbi na tri ili jednu godinu iz zakona i umjesto toga propisali da se primjenjuju dok se ne reguliraju u sistemskom zakonodavstvu.