Tanja Topić, politička analitičarka iz Banje Luke, komentirala je za „Slobodnu Bosnu“ aktualnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini.

Dotaknuli smo se kazne CIK-a BiH SNSD-u, teške ekonomske situacije, ali i vanrednih predsjedničkih izbora u bh. entitetu Republika Srpska.

Centralna izborna komisija BiH kaznila je SNSD s 30.000 KM zbog Dodikove skandalozne retorike na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu. Kažnjen je i predsjednički kandidat SNSD-a Siniša Karan zbog zloupotrebe djece u političke svrhe. Jesu li kazne preblage i kako komentirate činjenicu da odluka nije bila jednoglasna te da su dva člana CIK-a BiH bila protiv ovih kazni?

-Očito da u CIK-u postoje članovi koji blagonaklono gledaju na pojedine političare i njihove poteze, no to nije ništa novo, tako da se kroz pojedine odluke CIK-a prelamaju određeni politički interesi.

Ne postoji novčana kazna koja bi bila ekvivalent govoru mržnje, CIK je morao pokazati nultu toleranciju za takvu retoriku. Očito im je prag tolerancije prema pojedinim političarima na visokoj razini.

Dijelom se može steći utisak da pojedini članovi CIK-a zaziru od pojedinih političara i gotovo da sam sigurna da je neke od njih bio strah od reakcije i da bi u slučaju izricanja zabrane političkom subjektu da učestvuje na izborima, da bi "deeskalacija" mogla ponovno eskalirati. A tek izašli iz nje. 

Zloupotreba djece u kampanji također nije novost. Ona je bila vidljiva u gotovo svim kampanjama do sada, postalo je to normalan, prihvatljiv sastavni dio izbornog folklora, rijetko sankcionisan, škole su odavno mjesta na kojima se održavaju predizborni mitinzi i konvencije,  pa sam donekle iznenađena da je ovog puta izrečena kazna.

Sve su češći istupi političara u Bosni i Hercegovini, poput predsjednika Glavnog odbora HNS-a BiH Bože Ljubića, koji otvoreno zagovaraju formiranje trećeg entiteta. S druge strane, lideru HDZ-a BiH Draganu Čoviću vjetar u leđa daje i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji je pred medijima u Banjoj Luci izjavio kako nema ništa protiv da Hrvati dobiju treći entitet. Kako gledate na ovakve najave i koliko bi Čovićeve ambicije splasnule ukoliko bi Dodik bio izbačen iz politike?

-Milorad Dodik je Čovićev trbuhozborac, on govori što Čović mudro diplomatski prešuti. Drugi rade lobiranje, a vidimo da je pojačano u SAD-u i da se u različitim formatima oživljava ova ideja. Vidimo da, ne samo Čović, već i oni koji su do jučer striktno odbijali saradnju sa Dodikom prihvataju saradnju sa "Dodikom u drugom obliku", dakle sa SNSD-om.

Time se Dodik zadržava "zamrznut" u političkom prostoru, čime ambicije njegovih partnera i saradnika neće splasnuti. Dok ne vidimo konačan epilog dogovora Dodika i Trumpove administracije, možemo samo nagađati ko i kakve ambicije ima i u kojem stepenu ih može ostvariti. A trenutni geopolitički odnosi prilično su uzburkani.

Nedavno su banjalučki demografi otkrili kako u bh. entitetu Republika Srpska živi oko 800.000 stanovnika, što je za nešto više od 200.000 stanovnika veći broj stanovnika nego u Kantonu Sarajevo. Postoji li opasnost od većih ekonomskih kriza i problema s isplatom plaća u institucijama RS-a s obzirom na broj radnog stanovništva i očekujete li da vlast u RS-u posegne za novim zaduženjima?

-Vlast RS-a konstantno poseže za zaduženjima, vidjeli smo da su uzeti krediti kako bi se izmirila dugovanja za doprinose u pojedinim zdravstvenim ustanovama. I to će se nastaviti unedogled jer je to jedini način, dok god dominira mantra po kojoj je zaduživanje predstavljeno kao uspjeh. Mi konstantno živimo od krize do krize, od političke do ekonomske, a sve su svedene pod plašt ugroze nacionalnog. Dok je tako, uzimanje kredita bit će prikazivano kao uspjeh i odbrana nacionalnog pred kojim svi racionalni argumenti padaju u vodu.

Bliže se vanredni predsjednički izbori u bh. entitetu Republika Srpska. Kako ocjenjujete dosadašnju kampanju vlasti i opozicije i kome dajete veće izglede za pobjedu na izborima?

-Ne mogu licitirati imenom pobjednika, jer postoji mnogo nepoznanica. Izlaznost će biti veoma važna a kako se izbori približavaju stičem utisak da su građani pod jakom dozom anestezije, nezainteresovani za sve što se dešava oko njih. Stepen nepovjerenja u čistoću izbornog procesa nije smanjen, proces vode i sprovode isti ljudi, skloni istim navikama i nečasnim namjerama, stvarni kandidati su potisnuti u drugi plan.

Siniša Karan se promoviše kao "drugi oblik Dodika", gubeći dobrovoljno identitet i integritet, Branko Blanuša nastoji bez stranačke infrastukture nametnuti drugačiju vrijednosnu paradigmu, dok ga sa ekrana potiskuje mladi gradonačelnik Banjaluke, osvajajući fotelju 2026. Kao da smo se teleportirali u budućnost u kojoj se iščekuje politička sudbina Milorada Dodika i ustoličuje predsjednik 2026.

Tako preskačemo ove izbore u magli promašenih politika i izgubljenih godina.

(M.I.)