Slovenačka vlada našla se na meti optužbi da romska naselja pretvara u "bezbjednosne zone" nakon što je usvojen zakon koji policiji daje široke ovlasti za pretrese i nadzor u takozvanim "visokorizičnim" područjima. Kontroverzni zakon, koji je parlament potvrdio u ponedjeljak u ponoć, kritičari su ocijenili diskriminatornim, tvrdeći da "cijelu manjinu tretira kao bezbjednosnu prijetnju", piše The Guardian.

Zakon je popularno nazvan "Šutarov zakon" po Alešu Šutaru, koji je prošlog mjeseca ubijen u sukobu s 21-godišnjim Romom ispred noćnog kluba LokalPatriot u Novom Mestu, nakon što je došao pomoći sinu.

Ovaj incident izazvao je masovne ulične proteste, raspoređivanje policije u romskim naseljima i ostavke dvojice ministara. Premijer Robert Golob iz stranke Pokret slobode odgovorio je obećanjem novih bezbjednosnih mjera, koje je opisao kao mjere "ne protiv bilo koje etničke skupine, već protiv samog kriminala".

Proširene policijskih ovlašćenja

Iako je Zakon o hitnim mjerama za osiguranje javne bezbjednosti ublažen prije konačnog glasanja, zadržao je niz spornih odredbi. Prema novim pravilima, policija će moći bez sudskog naloga ući u nekretninu ili vozilo unutar "bezbjednosno rizičnog područja" ako je to "neizbježno potrebno za zaštitu ljudi radi hitne zapljene vatrenog oružja".

Takođe će im biti dopušteno korišćenje tehničkih sredstava za snimanje, poput dronova ili sistema za prepoznavanje registarskih tablica, ako procijene da su životi ili imovina ugroženi. Odluku o tome koja će se područja geografski definisati kao "bezbjednosno rizična" donosiće glavni direktor policije na osnovu bezbjednosne procjene.

Oštre kritike i optužbe za diskriminaciju

Mensur Haliti, potpredsjednik Romske fondacije za Evropu, ocijenio je zakon diskriminatornim i pozvao Evropsku komisiju da ispita njegove odredbe.

"Ovaj zakon pretvara čitava naselja u bezbjednosne zone, a njihove stanovnike u bezbjednosne kategorije. Smanjuje političku cijenu ciljanja onih koji su već isključeni iz slobodnog i poštenog političkog učešća radi političke koristi", izjavio je.

Haliti je dodao: "Slovenija je učinila nešto što Evropa rijetko priznaje da se događa unutar unije: donijela je zakon koji cijelu manjinu tretira kao bezbjednosnu prijetnju. Unija koja dopušta da strah postane politika kod kuće ne može držati lekcije svojim susjedima o demokratiji i vladavini prava. Ako Evropa ne može održati svoje standarde interno, ne može ih vjerodostojno zahtijevati u inostranstvu."

Lijeva koalicija odbila je učestvovati u parlamentarnom postupku, opisujući zakon kao represivan.

Javna podrška uoči izbora

Uprkos kritikama, čini se da zakon ima snažnu podršku javnosti. Istraživanje agencije Mediana za RTV Slovenija pokazalo je da se više od 60% ispitanika slaže s odgovorom vlade na krizu.

Zakon je usvojen uoči nacionalnih izbora u martu, na kojima se Golobova stranka suočava sa snažnim izazovom desničarsko-nacionalističke Slovenačke demokratske stranke, koju vodi bivši premijer Janez Janša.