Francuska je optužila SAD da svojim najnovijim planom za okončanje sukoba pokušava prisiliti Ukrajinu na kapitulaciju pred Rusijom.

Podsjetimo, Financial Times je izvijestio da su Washington i Moskva izradili prijedlog od 28 tačaka, kojim bi Ukrajina, između ostalog, prepustila teritorij Rusiji i prepolovila veličinu svoje vojske.

“Mir ne može značiti kapitulaciju. Ne želimo kapitulaciju Ukrajine”, poručio je Jean-Noel Barrot, francuski ministar vanjskih poslova. Niz evropskih lidera kritizirao je planove o kojima se tajno pregovaralo posljednjih nekoliko sedmica, piše Telegraph.

Reakcija Kallas

Po dolasku na sastanak Evropske unije u Bruxellesu Kaja Kallas, šefica diplomatije Evropske unije, izjavila je da će danas ipak razgovarati o najnovijem prijedlogu, a ne o sankcijama Rusiji i izvozu nafte, kako je planirano.

“Svaki plan za kraj rata u Ukrajini trebat će podršku Kijeva i Europljana kako bi uspio”, rekla je.

Telegraph je u srijedu izvijestio da bi Trumpova najnovija strategija značila da će Ukrajina biti prisiljena odreći se de facto kontrole nad istočnom regijom Donbas, koju će rentati Rusiji u zamjenu za prekid vatre.

Ukrajina bez projektila dugog dometa

Prema najnovijoj strategiji, koju su američki i ruski izaslanici razradili bez učestvovanja Kijeva, također bi se prepolovila veličinu ukrajinskih oružanih snaga i zabranila zemlji posjedovanje projektila dugog dometa.

Onemogućilo bi se raspoređivanje stranih trupa u Ukrajini, okončala američka vojna pomoć i spriječilo slijetanje stranih diplomatskih aviona u zemlju. Ruski jezik bi postao službeni državni jezik, a Ruska pravoslavna crkva dobila bi službeni status na okupiranim teritorijima.

Ukrajini bi bilo dopušteno pregovarati o sigurnosnim jamstvima u kojima bi učestvovanje američke i evropske vlade kako bi se održao prekid vatre. Anonimni ukrajinski zvaničnici oštro su ismijali plan kada su detalji sadržaja procurili u medije.

Zelenski se odbija odreći Donbasa

Ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski je više puta isključio predaju regije bogate mineralima i njezinih „gradova-tvrđava“ Rusiji kao cijenu za mir, smatrajući da su takvi zahtjevi Vladimira Putina ravni predaji.

"Mi Europljani oduvijek smo zagovarali trajni i pravedni mir te podržavamo sve napore da se to postigne. Naravno, da bi bilo koji plan uspio, potrebno je da Ukrajinci i Europljani stoje za njega”, rekla je visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku na početku susreta evropskih ministara vanjskih poslova u Bruxellesu.

Kallas je podsjetila da u ovom ratu imamo jednog agresora i jednu žrtvu: “Nismo čuli za nikakve ustupke s ruske strane.“

Primirje na prvom mjestu

Prema riječima Barrota, razgovori su nam potrebni kako bismo postigli pravedan i trajan mir u Ukrajini. “Trebali bi započeti prekidom vatre koji će omogućuje sistematične razgovore o pitanju teritorija i sigurnosti“, rekao je.

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul ponovio je isto, napominjući da je “preduvjet“ za bilo kakve pregovore da Rusija pristane na primirje bez ikakvih uvjeta.

Poljski ministar vanjskih poslova Radek Sikorski u reakciji je istaknuo neizostavnu ulogu Evrope u pregovorima.

“Pohvaljujemo mirovne napore, ali Evropa je glavni roditelj, glavni podupiratelj Ukrajine i, naravno, njena europska sigurnost je u pitanju, stoga očekujemo da ćemo se s nama konzultirati”, rekao je.

"Ograničiti potencijal agresora"

Također, Sikorski se nada da neće žrtvi biti nametnuta ograničenja u sposobnosti da se brani, nego da će se ograničiti potencijal agresora.

Evropski izvori požalili su se da nisu bili obaviješteni o predloženom mirovnom sporazumu, no Kestutis Budrys, litavski ministar vanjskih poslova, bio je optimističniji.

“Ne vidim veliku tragediju u tome što postoje neke ideje kako okončati ovaj rat – dobro je što dolaze iz Sjedinjenih Država. Gledajte pozitivnu stranu. Ako rade na tome, to znači da se angažiraju. Ne ostavljaju Europi da se time sama bavi“, rekao je.

Sličnost sa sporazumom iz augusta

Mnogi su komentirali da sadržaj plana uvelike podsjeća na zahtjeve koje je Putin postavio Ukrajini kada se sastao s Donaldom Trumpom na mirovnom summitu na Aljasci u augustu.

Američki predsjednik nadao se organizirati drugi summit u Budimpešti, u Mađarskoj, ali je sve otkazano jer je Trump zaključio da Moskva i dalje ima maksimalističke ciljeve prema Ukrajini.

Kremlj je u četvrtak izjavio da bi svaki mirovni plan za Ukrajinu morao sadržavati uklanjanje temeljnih uzroka sukoba. Priznali su da postoje kontakti sa Sjedinjenim Državama, ali negirali da se s Washingtonom pregovara o takvom planu.

U Kijev stiže američka delegacija

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbio je komentirati je li Putin informiran o detaljima navodnog mirovnog plana za Ukrajinu.

Dok cure detalji najnovijeg mirovnog plana, u Ukrajinu stiže visoka delegacija Pentagona, predvođena Danom Driscollom, tajnikom američke vojske, koja će se sastati s Volodimirom Zelenskim.

Američki državni sekretar Marco Rubio na društvenim mrežama napisao je da će postizanje "trajnog mira zahtijevati teške, ali nužne ustupke" obiju strana. "Zato razvijamo i nastavit ćemo razvijati popis potencijalnih ideja za okončanje ovog rata na temelju doprinosa obiju strana ovog sukoba", poručio je.