Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović gostovao je večeras u programu televizije "HB" odmah nakon sastanka u američkoj ambasadi.

Čović je razgovor započeo komentarom današnje turbulentne sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje je napokon usvojen državni budžet.

"Baš tako napokon. I danas je bilo puno neizvjesnosti, puno političkih igara politiziranja, kako to već ide u ovo vrijeme. Neki su odredili godinu dana pred izbore da treba krenuti s izbornom kampanjom, ali uspjeli smo na kraju koristeći one vještine koje imamo danas kroz naše iskustvo, poslovnik koji daje i na opće zadovoljstvo je rekao da smo konačno usvojili proračun“, kazao je Čović.

Usvajanje budžeta, prema njegovim riječima, daje jasan prostor za pripremu budžeta za 2026. po sličnom modelu te za fokusiranje na dva ključna zakona nužna za evropski put – zakon o VSTV-u odnosno Sudu BiH te imenovanje glavnog pregovarača.

"Želimo čitavu Hercegovinu plinoficirati"

Jedna od ključnih tema bila je večerašnji sastanak u američkom veleposlanstvu o južnoj plinskoj interkonekciji.

Čović je opisao da se radi već šesti ili sedmi put u kontinuitetu s novim otpravnikom poslova u Ambasadi SAD-a. Kazao je da je "problem bio sadržan u time da su preglasani svi Hrvati u Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamenta Federacije oko južne plinske interkonekcije odnosno oko toga da nositelj ovog projekta bude Bh. Gas, kompanija bez Hrvata u upravljačkim strukturama s bošnjačkom dominacijom". 

"Ponudili smo i rješenja da napravimo jednu novu tvrtku sa sjedištem u Mostaru gdje bi suvlasnici bili BH Gas, Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Plinacro iz Hrvatske u jednakim omjerima po 33%“, kazao je Čović.

Dodoa je da je otpravnik poslova izišao s idejom da američki investitori preuzmu čitav projekt "što je hrvatska strana svesrdno prihvatila".

"Kad vam netko kaže da investitori iz SAD-a želi investirati u Bosnu i Hercegovinu, u plinsku infrastrukturu i time nas na neki način osloboditi tog našeg političkog pritiska koju smo imali dosad zbog ovog preglasavanja u Vladi Federacije i parlamentu“, kazao je Čović.

Kazao je i da se "mora definirati pravni model oko dolaska američkih investitora, ali i vidjeti što sa Zakonom kojim su preglasani Hrvati, a koji je još uvijek na snazi, barem formalno".

"Želimo čitavu Hercegovinu plinoficirati – stvoriti primarnu mrežu, ali i sekundarnu koja će ići iza toga“, naglasio je Čović, ističući da je "projekt strateški interes hrvatskog naroda u tri županije".

Povodom 30. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma, Čović je najavio predstavljanje Zbornika radova Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH sutra u Mostaru te 9. decembra u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Podsjetio je na konferencije u Bruxellesu i Zagrebu te kazao da je Dayton prije svega donio mir: "Dayton je donio apsolutno mir i to mu je najveća vrijednost. Nakon četiri godine užasa stradanja, protjerivanja milijuna ljudi i stotine tisuća stradalih, konačno smo dobili mir i mi ga baštinimo trideset godina.“

Međutim, dodao je, Aneks 4 (Ustav BiH) ostavio je vrlo malo odrednica, a sve ostalo se trebalo rješavati.

"To je klasičan poluprotektorat u Bosni i Hercegovini i više od 900 odluka koji su nam trebali 'pojasniti' što je Duh Daytona“, rekao je Čović, dodajući da je "ideja takvih nametanja izvana bila transformirati dva entiteta u entitete dva konstitutivna naroda te da je netko procijenio da bi hrvatski narod mogao nestati".

"Uspjeli smo se očuvati kao politički narod i danas sjedimo za pregovaračkim stolom oko svakog pitanja", kazao je.

Dayton je donio nefunkcionalno i neučinkovito unutarnje uređenje, a mnoga pitanja iz 1995. još su otvorena, smatra Čović.

"Ključ Daytona je konstitutivnost tri naroda i to je prepoznato i odlukama Ustavnog suda“, naglasio je Čović, ističući da se paralelno pokušavalo osporavati jednakost naroda kroz pravosuđe i Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu.

„Niste u stanju zaživjeti u realnom životu Bosne i Hercegovine. Legitimni predstavnici tri konstitutivna naroda moraju donositi odluke i onda će nam biti svima lakše.“

"BiH može u EU samo kao konsocijacija"

Čović je poručio da BiH može u EU samo kao konsocijacija i federalizam tri konstitutivna naroda.

"Svi razumiju da je konsocijacija budućnost, federalizam da je budućnost Bosne i Hercegovine. Imamo dovoljno primjera – Belgija, Švicarska, pa čak Njemačka“, kazao je, dodajući da su međunarodni zvaničnici koji duže borave u BiH sve svjesniji realnosti tri naroda, tri kulture i tri jezika.

„Bosna i Hercegovina će preživjeti kao moderna europska država koja je funkcionalna i učinkovita, ali moramo pojednostaviti unutarnju organizaciju zasnovanu na pozicijama tri konstitutivna naroda.“

Novi sveobuhvatni dogovor – „Dayton 2“ već u pregovorima

Čović je potvrdio da se već intenzivno razgovara o novom političkom aranžmanu:

"Hoće li se nazvati Dayton 2 ili nekim drugim – manje je važno. Dayton je riješio problem mira. Sada treba novi zajednički sadržaj s prijateljima koji imaju snage da nametnu takav pristup ubrzanog dogovora.“

Vjeruje da će nova američka administracija dati rezultat jer "nitko neće dozvoliti žarište u srcu Europe“.

Pozvao se na poruku sa zadnje sjednice Vijeća sigurnosti UN-a da se tri naroda moraju dogovoriti o budućnosti zemlje.

"Hrvati će 2026. izabrati svog legitimnog člana Predsjedništva BiH"

Na sugestivno pitanje "hoće li Bošnjaci opet izabrati hrvatskog člana Predsjedništva", Čović je odgovorio:

"Pokušati možda hoće, ako ne promijenimo izborni zakon, ali ja sam uvjeren da se neće stvarno desiti. Nama treba malo mudrosti unutar organizacije političke organizacije Hrvata. Ja sam uvjeren da će iduće godine na izborima Hrvati imati svog legitimno izabranog hrvatskog člana Predsjedništva.“