Rezultati nedjeljnog referenduma u Sloveniji ne mogu se u potpunosti mapirati lijevo i desno, jer se pitanje potpomognutog samoubojstva usredotočuje na etičke dileme oko kojih birači nisu u potpunosti jedinstveni, mišljenje je politologa Tomaža Deželana.

Rezultat nedjeljnog zakonodavnog referenduma značajno se razlikuje od rezultata konsultativnog referenduma, koji je održan zajedno s evropskim izborima i tri druga referenduma u junu 2024. Tada je gotovo 55 posto birača podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo, dok je 45 posto bilo protiv. Ovaj put, zakonu koji bi omogućio ostvarivanje ovog prava protivilo se 53,4 posto birača, dok ga je 46,6 posto podržalo.

Donošenje odluke o ovom vrlo intimnom pitanju možda je donekle bilo u sjeni drugih referenduma i evropskih izbora prije godinu i pol.

-Kada nekoj temi posvetimo više vremena i informacija, imamo i puno više vremena i prilika da o njoj razmislimo i možda istaknemo dileme, rekao je politolog Tomaž Deželan s Fakulteta društvenih nauka komentirajući rezultate referenduma.

Etička pitanja bila su jasna tokom cijele kampanje, ali više prostora posvećeno je mogućnosti neispravne provedbe potpomognutog samoubistva.

- Kada se više vremena posvetilo referendumskom pitanju ili zakonu, protivnici zakona posebno su uspješno sijali sumnju u samu ispravnost njegove provedbe. Ono što se isticalo bila je nemogućnost države da spriječi zlouporabu, gotovo više od etičkog pitanja jesmo li za ili protiv toga, naveo je.

Prije godinu i pol, dobrih 34 posto birača sudjelovalo je na konsultativnom referendumu o pravu na potpomognuto samoubojstvo, a u nedjelju ih je dobrih 40 posto došlo na birališta.

Kada desnica uspije sa svojim referendumskim inicijativama, to obično znači da ljevica nije uspjela dovoljno motivirati svoje birače da uravnoteži ono što je oduvijek vrijedilo za desnicu - da ima vrlo tradicionalne i lojalne birače, "koji izlaze na birališta čak i kada to možda nije najvažnija odluka na dnevnom redu“, dodaje Deželan.