Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović održao je govor povodom Dana Fakulteta političkih nauka u Zagrebu. U svom prepoznatljivom stilu, Milanović je govorio o poziciji Hrvatske u Evropskoj uniji, uporedio ekonomski rast sa susjednom Srbijom te kritikovao vanjsku politiku Unije i globalno stanje demokratije.

O članstvu u EU: "Nije pametno tražiti izlazak"

Milanović je istakao da se mora postaviti pitanje šta Hrvatska zapravo dobija od članstva u Evropskoj uniji, posebno kada je u pitanju nacionalna sigurnost.

"Ne govorim to da bismo raspisali referendum o izlasku. To nije ni realno ni pametno, a iz današnje perspektive bilo bi čak i ludo", naglasio je predsjednik Hrvatske, dodajući da svaki političar koji svjesno radi protiv nacionalnih interesa zaslužuje smjenu.

Poređenje sa Srbijom

Kao jedan od ključnih nacionalnih interesa, Milanović je naveo ekonomski rast, ali je izrazio nezadovoljstvo dinamikom tog rasta u Hrvatskoj.

"Je li to sigurnost? Svakako. Je li to ekonomski rast ili rast društvenog standarda, koji je u zadnjih deset godina iznosio 2,5 posto godišnje, uz sve fondove koje smo imali? Ti fondovi su izvanredni, ali to su rezultati zemljotresa i epidemija, inače bi to bio znatno manji novac", rekao je Milanović.

Zatim je napravio paralelu sa susjedstvom. "Susjedna Srbija, koja se otrgla 12-godišnjem ropstvu, kako neki kažu, u tom je periodu imala otprilike isti rast pod Vučićem. I to bez evropskog novca u značajnijoj mjeri, s nešto kineskog i puno manje ruskog", kazao je, istakavši da to trebaju biti parametri za donošenje zaključaka, a ne razlog za žaljenje.

Kritika evropske diplomatije

Komentarišući vanjsku politiku Evropske unije, Milanović je bio oštar, ocijenivši da ona gotovo i ne postoji jer unutar Unije nema većine potrebne za dogovor.

"Cijena toga je da ni hrvatska vanjska politika ne postoji. Zadovoljava li nas to da o nizu pitanja šutimo i da nas na vanjskim forumima po svijetu predstavljaju bivši političari koji su tu došli bez demokratskog legitimiteta?", upitao je Milanović. Kao primjere je naveo bivše visoke predstavnice EU Federicu Mogherini i Catherine Ashton, za koje je rekao da su "uvijek imale ruku na kočnici".

"Psovkama se izbjegavaju fizički sukobi"

Na kraju govora, Milanović je pozvao akademsku zajednicu da kritički promišlja o stvarnoj definiciji demokratije. Podsjetio je na nerede ispred američkog Kongresa početkom 2021. godine, sukobe u Poljskoj, ali i tenzije u hrvatskom Ustavnom sudu, pitajući se: "Može li nam nakon toga iko iz tih krugova pričati o demokratiji?"

Studentima je poručio da se postavljanjem teških pitanja izbjegavaju stvarni, fizički sukobi. "I najprizemnija psovka boli manje od pravog udarca. To grubo zvuči, ali tako je", zaključio je Milanović, prenosi Index.hr.