Nakon vikenda intenzivnih pregovora u Ženevi, američki i ukrajinski zvaničnici saopštili su da je ostvaren značajan napredak u izradi mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini. Ipak, nisu otkrili detalje o tome kako planiraju da reše duboka neslaganja između Moskve i Kijeva, a evropski saveznici i dalje su oprezni, piše Financial Times.

Optimizam je prvi izrazio američki predsjednik Donald Tramp:

"Da li je zaista moguće da se postiže veliki napredak u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine??? Ne vjerujte dok ne vidite, ali možda se dešava nešto dobro", objavio je u ponedjeljak ujutru na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Državni sekretar Marko Rubio bio je još direktniji, rekavši poslije nedeljnih razgovora da je postignut „ogroman“ napredak i da je „veoma optimističan“ u pogledu skorog postizanja dogovora. Dodao je da konačni tekst moraju da odobre Zelenski i Tramp pre nego što bude poslat u Moskvu.

Skraćeni plan i oštre reakcije

Prema izvorima upoznatim sa raspravama, mirovni plan je skraćen sa 28 na 19 tačaka. Iako nije precizirano šta je izbačeno, poznato je da su evropski lideri ranije izrazili zabrinutost zbog dijelova koji se odnose na sankcije i zamrznutu rusku imovinu, smatrajući da je to u nadležnosti EU. Pritisak SAD da se sukob okonča već se odrazio na tržišta - evropske odbrambene akcije pale su u ponedeljak za više od 2 odsto.

U zajedničkom saopštenju, SAD i Ukrajina opisale su razgovore kao "konstruktivne", ali iza kulisa raste zabrinutost. Finski predsjednik Aleksandar Stab nazvao je pregovore "korakom naprijed", ali je upozorio da "glavna pitanja ostaju neriješena".

Jasne poruke iz Brisela i Moskve

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je da su tri elementa ključna:

"Prvo, granice se ne mogu mijenjati silom. Drugo, kao suverena država ne mogu postojati ograničenja za ukrajinske oružane snage, i treće, centralna uloga Evropske unije u obezbjeđivanju mira za Ukrajinu mora biti u potpunosti odražena", navela je fon der Lajen.

Originalni plan, naime, prelazio je nekoliko ukrajinskih "crvenih linija", uključujući predaju ostatka Donjecke oblasti. S druge strane, Kremlj tvrdi da nije primio nikakav zvanični rezime razgovora. Portparol Dmitrij Peskov izjavio je da ove sedmice nisu planirani sastanci američkih i ruskih zvaničnika.

Podjele u Vašingtonu i evropska protivponuda

Cijeli diplomatski proces obilježile su i zbunjujuće poruke iz Vašingtona. Nakon pritiska na Ukrajinu da prihvati dogovor, Tramp je poručio da plan nije američka "konačna ponuda", a Rubio se navodno pokušao distancirati od prijedloga, da bi ga nekoliko sati kasnije ponovo podržao.

Plan je izazvao podele i među republikancima. Dok ga uticajni senatori poput Miča Mekonela i Lindzija Grejema kritikuju, drugi, poput Erika Šmita, brane Trampov "realističan" pristup.

"Vladimir Putin je ubica, silovatelj i atentator i ne bismo trebalo da činimo ništa što bi mu dalo osjećaj da je ovdje pobijedio", oštar je bio senator Tom Tilis.

"Svaki sporazum mora biti sporazum koji narod Ukrajine želi", naveo je.

U međuvremenu, evropske diplomate, zabrinute da bi Tramp mogao da povuče američku podršku, pripremaju se za nove sastanke.

"Pokušavamo da smislimo nešto što će proći kao protivponuda", rekao je jedan diplomata. Na sastancima u Ženevi, uz američke i ukrajinske predstavnike predvođene Andrejem Jermakom, učestvovali su i savetnici za nacionalnu bezbjednost iz Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i EU.