Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti usvojen je u februaru 2024. godine, kao jedan od uslova da Bosna i Hercegovina nastavi svoj evropski put. Zakon je usklađen s normama Evropske unije te je i pisan uz njihovu podršku, a predstavljen je i kao nužnost za pozitivnu ocjenu MONEYVAL-a, koji je te godine vršio monitoring ove oblasti, o čemu je i izvijestio u februaru 2025. godine.

U tom izvještaju se navodi da je BiH značajno unaprijedila pravni okvir koji reguliše načine borbe protiv pranja novca, ali također se naglašava i da i dalje (februar, 2025.) postoje značajne manjkavosti u praksi. U više ključnih oblasti efektivnost je ocijenjena kao srednja/umjerena, dok su za neke oblasti naveli da su potrebna velika poboljšanja.

Institucije, na čiji rad ovaj zakon ima direktni uticaj, saglasne su da je nova regulativa donijela važnu reformu.

"Smatramo da je novi Zakon jednostavniji, jasniji, smanjuje rizike, olakšava poslovanje obveznika Zakona, uređene su definicije, unaprijeđena je koordinacija među nadležnim organima i niz drugih unapređenja", naveli su iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

"Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti predstavlja jednu od najznačajnijih reformi u jačanju integriteta finansijskog sistema u BiH. U značajnoj mjeri i u svim ključnim elementima usklađen je s relevantnim propisima EU, preporukama FATF-a i novim međunarodnim zahtjevima u oblasti sprečavanja finansiranja širenja oružja za masovno uništenje", kazali su iz Agencije za bankarstvo FBiH.

Univerzitetski profesor Željko Rička je ekonomski stručnjak koji dugi niz godina prati ovu oblast koju reguliše Zakon o sprečavanju pranja novca i sprečavanja finansiranja terorizma. Za Klix.ba je kazao da nam je nova regulativa donijela niz pozitivnih promjena.

"Najznačajnija stvar koja se desila usvajanjem novog zakona jeste prihvatanje zakonske odredbe po kojoj se novim Zakonom vrši usklađivanje sa Direktivama EU kojima se definiše ova materija. To znači da je naš Zakon potpuno preuzeo legislativu EU te je u tom smislu usaglašen i u daljoj primjeni biće usaglašavan tekst Zakona. Posebno ističem određene odredbe: usaglašen sistem borbe protiv pranja novca; uspostavljena obaveza procjene rizika pranja novca na nivou svih obveznika, precizno definisana obaveza prijavljivanja sumnjivih transakcija; definisane sankcije za nepoštivanje obaveza", kazao je on.

Koraci koji su bili potrebni nakon usvajanja Zakona

Banke su, nakon stupanja Zakona na snagu, imale obavezu da unaprijede procjene rizika, ažuriraju interne politike i procedure u skladu s rezultatima Nacionalne procjene rizika, ojačaju interne kontrole, nadzorne mehanizme i obaveze internih i eksternih revizora, te prilagode informacione sisteme za potpunu i pravovremenu obradu i prijavu podataka.

Iz Agencije za bankarstvo FBiH naglašavaju i da su ažurirani interni indikatori rizika, da je unaprijeđena saradnja i razmjena informacija s nadležnim organima i drugim obveznicima, te da su definisane jasnije obaveze upravljanja poslovnim odnosima s klijentima visokog rizika, uključujući mogućnost odbijanja ili prekida poslovnog odnosa kada rizikom nije moguće adekvatno upravljati.

"Posebna pažnja usmjerena je na obaveze u vezi s međunarodnim restriktivnim mjerama i sprečavanjem finansiranja širenja oružja za masovno uništenje. Zakon je otvorio i mogućnost primjene video-elektronske identifikacije, što predstavlja važan korak u digitalizaciji bankarskih usluga, ali je za potpunu primjenu potrebno donijeti dodatne provedbene propise", kazali su iz Agencije za bankarstvo FBiH.

Kada govorimo o aktivnostima SIPA-e nakon usvajanja zakona, promjene su se najviše odnosile na rad Finansijsko-obavještajnog odjeljenja (FOO).

"FOO u skladu sa Zakonom predstavlja Finansijsko-obavještajnu jedinicu BiH, proširen je i unaprijeđen pristup podacima potrebnim za obavljanje poslova FOO, proširena je analitička funkcija, koja predviđa pored operativnih analiza i vršenje strateških analiza. Unaprijeđena je i primjena alata potrebnih za rad FOO", rekli su iz SIPA-e.

Rezultati novog Zakona u praksi

Profesor Željko Rička navodi da postoje vidljivi rezultati novog zakona i da se oni najviše ogledaju u krivično-pravnim postupcima s obzirom na to da je sada jednostavnije u optužnicu uvrstiti i krivično djelo "Pranje novca".

"Vidljivi rezultati bi bili sankcionisanje dokazanih slučajeva pranja novca ili otkrivanje pokušaja pranja novca. Pomak je napravljen time da se u posljednje vrijeme kod provođenja krivičnih postupaka organizovanog kriminala i sličnih predikatnih krivičnih djela (pljačka, prevara, trgovina opojnih sredstava, korupcija, trgovina ljudima i sl.) iz kojih nastaje prljav novac, odgovorne osobe terete kako za osnovna (predikatna) krivična djela, tako i za pranje novca", kazao je on.

Iz SIPA-e su kazali za Klix.ba i da je novi Zakon stvorio osnov za unapređenje procesa otkrivanja i prijavljivanja sumnjivih transakcija FOO-u od strane obveznika Zakona.

"Povećanje broja i kvaliteta prijava sumnjivih transakcija direktno utiče na obim i kvalitet informacija koje FOO proslijeđuje drugim organima za provođenje zakona u BiH u svrhu otkrivanja i istraživanja pranja novca, povezanih predikatnih krivičnih djela i finansiranja terorističkih aktivnosti. Uočeno je određeno poboljšanje u vezi navedenog. Novi Zakon je stvorio uslov za navedeno unapređenje između ostalog kroz jasno definisanje nadležnih nadzornih organa, koji još uvijek nisu u potpunosti profunkcionisali, kada su u pitanju nadzorni organi nadležni za nadzor obveznika iz nefinansijskog sektora, koji bi neposredno radili sa obveznicima Zakona, pružali im smjernice za rad i sankcionisali za postupanje suprotno Zakonu", kazali su iz SIPA-e.

Pored navedenog, ističu da postoji niz olakšica i prednosti koje donosi novi Zakon, kako za FOO, tako i za kompletan sistem sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti u BiH.

"Prilikom izrade Zakona podrška na izradi pružena je od tima eksperata MMF-a u vezi usklađivanja sa FATF preporukama i od strane tima eksperata EU u vezi usklađivanja sa EU direktivama", rekli su iz SIPA-e.

Iz Agencije za bankarstvo FBiH naglašavaju da je primjena zakona već donijela vidljiv napredak u smislu standardizacije procedura, kvalitete podataka, transparentnosti transakcija i efikasnije razmjene informacija.

- Ograničenja koja su napravila promjenu

Profesor Rička pojašnjava da ZSPiFT sada propisuje da su, između ostalog, osim institucija koje se bave prometom novca, svi subjekti koji se bave prometom plemenitih metala i dragog kamenja; umjetničkih predmeta i posrednici u prometu nekretninama koji ostvaruju promet od 20.000 KM i više, obveznici primjene ZSPNiFT te moraju primjenjivati sve odredbe ZSPNiFT ili im prijeti prekršajna sankcija, za pravno lice, u visini od 5.000 KM do 200.000 KM, a odgovorno lice u njemu od 5.000 KM do 20.000 KM.

Istovremeno, pravno i fizičko lice koje nije obveznik ZSPMiFT, a koje obavlja registrovanu djelatnost prodaje robe, nepokretnosti ili vršenja usluga u BiH ne smije od klijenta ili trećeg lica primiti gotov novac za njihovo plaćanje ako prelazi iznos od 30.000 KM u jednoj i više transakcije).

"Iz navedenog slijedi da notari ili advokati, obzirom da su definisani kao obveznici ZSPNiFT (član 5.4) ZSPNiFT) pri plaćanju u ime svojih klijenata moraju strogo primjenjivati odredbe ZSPNiFT", kazao je Rička.

Utvrđeno je da se ključni rizik od pranja novca u BiH nalazi u prometu nepokretnostima, zbog čega je i uvedena navedena odredba o maksimalnom iznosu od 30.000 KM u gotovom novcu.

"Time se smanjuju ključni rizici od pranja novca konstatovani u BiH u procjeni rizika od pranja novca i finansiranja terorizma. Navedeni rizici se dovoljno umanjuju obavezom izvještavanja FOO-a o svim prometima nepokretnosti u iznosu većem od 30.000 KM, a koji podaci su dostupni svim tužilaštvima i organima za provođenje zakona uz poštovanje uslova navedenih u Zakonu", naveli su iz SIPA-e.

Iz Agencije za bankarstvo FBiH naglašavaju da se plaćanja u prometu nekretnina, koja su veća od 30.000 KM, sada provode isključivo putem bankarskog sistema.

"To povećava transparentnost finansijskih tokova i smanjuje prostor za zloupotrebe", poručili su iz Agencije za bankarstvo FBiH.

Prostor za dodatno unapređenje regulative i prakse

Iako Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma jeste donio pozitivne promjene, stručnjaci i akteri u ovoj borbi uočavaju da je ovu oblast moguće dodatno unaprijediti.

Iz Agencije za bankarstvo su već naveli da Zakon omogućava video-elektronsku identifikaciju, ali da je za primjenu potrebno završiti i proces digitalizacije, koji je u BiH usporen u odnosu na druge države. No, to nije jedino što treba urediti.

"Puni efekti očekuju se nakon usvajanja preostalih provedbenih propisa, dodatnim razvojem nadzornih mehanizama i jačanjem kapaciteta svih obveznika provedbe mjera propisanih zakonom. Agencija za bankarstvo Federacije BiH će nastaviti pratiti implementaciju i pružati podršku bankama radi osiguranja dosljedne primjene zakona", rekao je direktor Agencije Jasmin Mahmuzić.

Ekonomski stručnjak Željko Rička precizirao je šta je to potrebno za uspješno sprečavanje pranja novca.

"Ono što se, još uvijek, ne dešava prema očekivanjima iz novog zakona jeste aktivno učešće obveznika na planu zajedničke borbe protiv posljedica pranja novca. Naime, ključni procesi ove borbe su otkrivanje rizika od pranja novca, definisanje sumnjivih transakcija i njihovo prijavljivanje FOO-u SIPA-e. Na taj način smanjio bi se obim ostvarenog prljavog novca te se ne bi sankcionisale posljedice, nego bi se smanjili osnovi stvaranja prljavog novca. Da bi se do toga došlo potreban je rigorozan nadzor nad obveznicima i njihovom poštivanju obaveza iz ZSPNiFT. Tada možemo očekivati puno veću kontrolu nad pranjem novca", kazao je Rička.

Naveo je i primjer američkog gangstera Al Caponea kao pouku o važnosti postojanja kvalitetne zakonske regulative.

"Trebamo imati u vidu staru priču kako je kriminalac Al Capone još daleke 1931.g. (i pored niza krivičnih djela koja je učinio) osuđen na zatvorsku kaznu zbog utaje poreza. Zašto? Zato što je iza porezne utaje postojalo mnoštvo pisanih tragova, a iza krivičnih djela ubistava i sl. nije bilo moguće doći do dokaza", rekao je Rička.

Na kraju, pitali smo ga da li sumnjiv novac sada teže dolazi do BiH u smislu finansiranja terorizma te puštanja nelegalnog novca u legalne tokove.

"Postojanje Zakona definiše sistem otkrivanja pranja novca i smanjenje pokušaja pranja novca, ali prljavog novca, moramo biti svjesni, biće uvijek, a u sadašnjem svijetu, za očekivati je da ga bude i više. Na vladama zemalja je da čine sve napore na otkrivanju pranja novca te njihovom sankcionisanju. To podrazumijeva da svi obveznici primjene Zakona izvršavaju svoje obaveze (procjene rizika, prijavljivanje sumnjivih transakcija). To, na žalost još uvijek ne pokazuje punu posvećenost obveznika izvršavanju ovih obaveza, prije svega zbog očuvanja svojih poslovnih angažmana kod klijenta i straha od reakcije klijenta", kazao je Rička.

Na kraju, on naglašava da je preduslov za uspješnu borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma "snažna država".

"Ne bude li koordinacije, ni ekonomija Bosne i Hercegovina (pogotovo ne entiteti) neće imati perspektivu u EU, niti bilo gdje u svijetu", zaključio je.

Izvor: Klix.ba