U javnosti se prethodnih dana pojavila informacija da bi upravo Raguž mogao biti zajednički kandidat pet stranaka s hrvatskim predznakom (HDZ 1990, HRS, HNP, HSS i HDS). On, međutim, takve navode demantuje ističući da je proces dogovora tek u početnoj fazi i da o kandidaturama nije bilo ni službenih ni neslužbenih pregovora.

"Jedina istina je da nikakvih službenih razgovora na tu temu nije bilo među strankama, koje tek pripremaju koalicijski sporazum i program za zajednički nastup. O imenima i kandidatima tek će se naknadno razgovarati", rekao je za N1 gostujući u emisiji Dan uživo.

Raguž je, govoreći o potencijalnoj koaliciji, naglasio da vidi šansu za novi pristup politici, ali i novu dinamiku odnosa u Bosni i Hercegovini.

“Treba nam nova kultura respekta i građenja odnosa i prema drugima u BiH, a ne samo prema Hrvatima", smatra on, naglašavajući da proces u kojem učestvuje pet stranaka predstavlja priliku koja se ne smije prokockati.

“Ova šansa ne bi smjela biti prokockana. Odgovornost je na svima nama, posebno na predsjednicima ovih pet političkih stranaka - da se razvije nova politička kultura poštovanja, argumenata i projekata, poštivanja drugog i drugačijeg", rekao je Martin Raguž.

U jeku spekulacija o mogućoj kandidaturi za Predsjedništvo BiH, Martin Raguž - bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH i čelnik Programskog vijeća HDZ-a 1990 - poručuje da među opozicionim strankama s hrvatskim predznakom “nije vođen razgovor o imenima”, te naglašava da je u ovome trenutku fokus isključivo na programu i stvaranju “nove političke kulture” u BiH.

“Nema nikakvih razgovora o imenima. Uključen sam oko zajedničkog programa koji bi trebao povezivati nastup i pokazati kako gradimo novu političku kulturu.”

Prema njegovim riječima, cilj je izgraditi kvalitetno, organizovano političko tijelo koje će se predstavljati jasnim programskim stavovima.

Govoreći o izmjenama Izbornog zakona, Raguž naglašava da postoji prostor za rješenje koje će uvažiti i presude Evropskog suda za ljudska prava i odluke Ustavnog suda BiH.

"Smatramo da postoji način da se napravi balans i da se ping-pong loptica ne šalje s presuda Evropskog suda za ljudska prava na presude Ustavnog suda BiH. Ova zemlja mora napraviti ravnotežu između prava konstitutivnih naroda i prava građana", rekao je Raguž.

Poručuje da je potrebno presjeći, kako kaže, začarani krug u kojem vladajuće elite drže politički sistem.

"Vladajućim elitama ovo odgovara. Ovaj začarani krug treba konačno presjeći", zaključio je dodavši kak pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata u državnim institucijama prevazilazi okvire nacionalne politike:

"Pitanje rješavanja istinskog predstavljanja konstitutivnih naroda, u ovom slučaju Hrvata, u najvišim institucijama, nije samo hrvatsko političko pitanje, već temeljno i državotvorno bosanskohercegovačko pitanje", naveo je Raguž u razgovoru za N1.

Podsjetimo, Raguž je posljednji put bio kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda na izborima 2014. godine, kada je osvojio 94.695 glasova, ostvarivši svoj ubjedljivo najbolji izborni rezultat. U tada vrlo tijesnoj izbornoj utrci unutar hrvatskog biračkog tijela, Raguž je završio kao drugoplasirani, odmah iza Dragana Čovića koji je sa 128.053 glasa osvojio mandat u Predsjedništvu BiH.