Sindikati traže da minimalna plata bude 1.200 KM za one koji imaju samo osnovnu školu, 1.400 za one sa srednjom i 1.600 za one sa visokom stručnom spremom

Krajem godine prestaje da važi odluka Vlade Federacije BiH kojom je minimalna plaća utvrđena na 1.000 KM. Sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća koja je trebala biti juče prolongirana je za prvi decembar. Sindikat je najavio da će na narednoj sjednici ESV predočiti zahtjeve da minimalna plata bude 1.200 maraka za one koji imaju završenu osnovnu školu, 1.400 za one sa srednjom i 1.600 za one sa visokom stručnom spremom.

Platni razredi

Troškovi života svakim danom su sve veći. Minimalna plata u Federaciji je 1.000 maraka. Ekonomsko-socijalno vijeće na narednoj sjednici pokušaće naći rješenje. Sindikat očekuje povećanje, poslodavci smatraju da nema dovoljno prostora za rast.

- Ono što ćemo mi kao sindikat insistirati je da ta minimalna plata bude veća, ali ono što jeste jako važno za nas je da se odvoje osnovna škola, srednja i visoka, da se utvrde minimalne plate za sve te kategorije zaposlenika, rekao nam je predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović.

Pojasnio je da su se minimalcem od 1.000 maraka izjednačili svi, tako da je higijeničarki koja je imala 800 maraka plata porasla na hiljadu, a nekom ko ima veće odgovornosti, posao, dobio je platu veću za 50 maraka.

- Uspjeli smo nakon toga sa javnim realnim sektorom da osobama koje imaju srednju školu plata bude od 1.200 maraka, zavisno od pozicije. Sada bi bilo dobro da ta plata ide u skladu sa rastom, sa potrošačkom korpom, da bude veća od hiljadu, a znam da Udruženje poslodavaca ima problem po tom osnovu, pogotovo oni iz realnog sektora, rekao nam je Kurtović.

Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH Safudin Čengić kaže da treba realno pogledati situaciju. Saglasan je da se plate moraju razlikovati.

- Ja smatram, a bio sam i potpisnik tog ugovora, da na taj način trebamo objektivno procijeniti minimalnu platu, odnosno da nijedan poslodavac ne može vrednovati i isplaćivati platu zaposlenicima u jednakom iznosu, kaže Čengić.

On je taj princip primijenio u svojoj firmi još 2016. godine. Tako da je minimalna plata onima koji rade na poslovima sa najmanje opterećenja, vještina, znanja, a naredni prag je srednja škola, odnosno kvalifikovani radnici koji ne mogu ostati na istoj plati i na kraju oni sa visokom stručnom spremom, pojasnio je.

Ali, bez povećanja proizvodnje, izvoza i ukupne poslovne aktivnosti ne možemo očekivati da povećanje minimalne plate bude značajno za uposlenike.

- Ukoliko nemamo realne procjene, možemo doći u poziciju da povećanjem plata generalno dovedemo do povećanja proizvoda i usluga, a to će stvoriti novu inflaciju koja će na kraju pojesti ono što je povećano, smatra Čengić.

Tržište može podnijeti samo ono što prethodno bude proizvedeno i izvezeno. Nije realno očekivati rast plata bez pokrića

Ekonomisti nagovještavaju da svaki rast mora imati realno pokriće, ali da su troškovi života izuzetno veliki. Minimalne plate nisu dovoljne, ali bi prioritet trebale da budu realne plate, kvalitet života, troškovi...

- Fokus ekonomskih politika treba da bude na prosječnoj, medijalnoj, a ne minimalnoj plati. Neko ko ima minimalnu platu će vrlo vjerovatno biti nezadovoljan na tržištu rada i ići na neka druga tržišta, u Hrvatsku, Sloveniju, Njemačku, zavisno šta želi da radi. Te kategorije treba pomoći na drugi način, da im se obezbijede poslovi koji će nuditi veće raspoložive dohotke, rekao nam je Admir Čavalić.

A manji doprinosi?

Ekonomista Igor Gavran kaže da ukoliko vlada ne realizuje ranije najavljeno smanjenje doprinosa u istom procentu kao polovinom ove godine, ne vjeruje da će biti povećanja.