Stupa na snagu Zakon o izvanrednim mjerama za osiguranje javne sigurnosti, koji utječe na područja kaznenog, pravosudnog, socijalnog i drugog zakonodavstva u Sloveniji.

Između ostalog, mijenja sitne krađe i oštećenje tuđe imovine iz kaznenih djela u prekršaje.

Šutarov zakon ili Zakon o vanrednim mjerama za osiguranje javne sigurnosti donosi, između ostalog, dodatne ovlasti policiji za djelovanje u sigurnosno rizičnim područjima, jer će moći koristiti tehnička sredstva za fotografiranje te video i audio snimanje, između ostalog, ako su životi ili imovina ljudi ugroženi ili postoji vjerojatnost takve prijetnje.

Sigurnosno rizično područje određuje ravnatelj policijske uprave ili glavni ravnatelj policije na temelju objektivnih i provjerljivih pokazatelja, poput razine kriminala itd., isto vrijedi i za mjeru nadzora, koju nalažu pisanim nalogom, obično na najduže tri mjeseca. Policija ovaj nalog šalje istražnom sucu okružnog suda na ocjenu u roku od 24 sata od potpisivanja, koji ga može potvrditi ili poništiti.

Za naređivanje racije bit će potreban i pisani nalog direktora policijske uprave ili glavnog direktora policije. Glavni direktor policije Damjan Petrič je najavio da će uskoro naložiti prvo sigurnosno rizično područje.

Zakon policiji daje mogućnost, do regulacije u sistemskom zakonu, da bez sudskog naloga uđe u tuđi stan, druge prostorije ili prevozno sredstvo te po potrebi provede očevid (ali ne i pretragu kuće), ako je to neizbježno, radi hitnog oduzimanja vatrenog oružja radi zaštite ljudi. Po potrebi, policijski službenici mogu ući i silom.

Zakon također uvodi veće kazne za nasilje, pojednostavljuje privremeno oduzimanje imovine i provedbu socijalnih naknada te određuje mjere u slučaju maloljetnih roditelja.

Šutarov zakon uveo je i specifične promjene u sitne prekršaje, tj. sitne krađe i oštećenje tuđe imovine, što je prema novom zakonodavstvu samo lakši prekršaj.

-Svi otvoreni postupci za ova kaznena djela bit će zaustavljeni na sudu, a već zaprimljene i neriješene kaznene prijave tužiteljstvo će morati odbaciti. To će odjednom dovesti do velike dekriminalizacije i nemogućnosti sankcioniranja posebno povratnika. To je upravo suprotno od cilja koji je zakonodavac težio ovim donošenjem zakona, objasnila je za Radio Slovenija glavna državna odvjetnica Katarina Bergant, koja se pita kako će policija postupiti u tim slučajevima, budući da djela u trenutku počinjenja nisu bila definirana kao prekršaji.

-Problem je što ovaj zakon ne precizira tko će odlučivati ​​je li riječ o prekršaju ili kaznenom djelu, posebno ne za slučajeve koji su već u razmatranju. Za nove slučajeve pretpostavljam da će to učiniti tužiteljstvo, rekao je za Radio Slovenija specijalist za kazneno pravo Blaž Kovačič Mlinar. Svrha zakona navodno je više kazni za počinitelje.

Ali s obzirom na to da je već postojao veliki problem s naplatom kazni izrečenih za prekršaje, sumnjam da će na kraju biti ikakvih prihoda, sumnja Kovačič Mlinar.

Vrhovni sud nema pregled koliko će kaznenih djela postati prekršaji. Primjerice, Okružni sud u Novom Mestu ove je godine rješavao 122 sitne krađe i 14 slučajeva oštećenja tuđe imovine.