Udruženje bh. ljekara u Njemačkoj osnovano je iz potrebe za saradnjom među doktorima bosanskohercegovačkog porijekla koji rade u Njemačkoj. Član udruženja Amir Arnautović, vaskularni hirurg na Odjeljenju za vaskularnu i endovaskularnu hirurgiju Univerzitetske bolnice u Düsseldorfu bio je gost Newsnighta. U studio N1 došao je iz operacione sale KCUS-a gdje ovih dana radi minimalno invazivne operacije, odnosno endovaskularna terapija kroz tretmane aortnih aneurizmi.

Koliko je to zahtjevna operacija, šta podrazumjeva i koliko pomaže u liječenju ovog stanja, pitali smo.

"To su minimalno invazivne operacije koje datiraju još iz 80-ih godina prošlog stoljeća. Međutim, s vremenom se to dosta usavršava. Ako gledamo savremene svjetske trendove, to je postala i metoda prvog izbora kod tretmana aortnih aneurizmi. Bilo da se radi o torakalnim i abdominalnim aneurizmama. Ono što je jako bitno je da mi pokušamo uhvatiti taj neki korak sa modernim svijetom i da počnemo napokon da radimo ovakve zahvate u Sarajevu, odnosno u BiH", rekao je dr. Aranutović.

Na pitanje koliko je u mogućnosti izvoditi operacije kakve radi u Düsseldorfu, u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu i šta im nedostaje, odgovara: "Prije svega nedostaje podrška države i nedostaje i financijska podrška. Mi još uvijek nemamo Ministarstvo zdravstva na državnom nivou. Jako složen sistem od Federalnog ministarstva zdravstva preko deset kantona, koji moraju da odobravaju sredstva za kupovinu tih stentova, a za svakog svog osiguranika pojedinačno. Ono što je bitno je da se počne rad sa tom terapijom. Entuzijazam, želja kolega ovde na Kliničkom centru postoji. Savremene angiosale postoje. Znanje takođe. Ovo je nešto što se vježba, znači sa većim brojem operacija stiče se iskustvo, rezultati su dosta bolji. Ono što je problem je da mi te stentove moramo naručivati. Oni jako puno koštaju od 5.000 do 50.000 eura. Najveći je problem u suštini finansiranje."

Kada je u pitanju transplantacija organa, kazao je kako Bosna i Hercegovina treba težiti članstvu u Eurotransplant, ali da i sama može dosta toga uraditi.

"Eurotransplant je organizacija osam država koja povećava tržište organa, to je otprilike 140 miliona ljudi. Samim time veća je dostupnost organa i kraće liste čekanja. Definiše i standard pod kojim se to dešava, vrše se kontinuirane edukacije i vrši transport organa. Ono što mi možemo uraditi jeste pokušati na državnom nivou da napravimo jedinstvenu listu čekanja, donijeti zakon po kojem je svaki čovjek potencijalni donor i razvijati svijest o tome da se drugima može pomoći i nakon smrti. Najbolji modeli su španski i portugalski jer one nisu članice Eurotransplanta, ali rade dobro", rekao je dr. Arnautović.