Ekonomista Zoran Pavnović upozorava: "Ja zaista ne znam kako će RS preživjeti narednu godinu.

Situacija se dodatno komplikuje planovima za minimalne plate, koje bi privreda teško mogla da prati. Sve javne firme su u dubiozi - Elektroprivreda RS, Šume RS, Željeznice, termoelektrane RiTE Gacko i RiTE Ugljevik, baš svaka firma.

Nadalje, tu su i arbitraže, Viaduct je samo jedna u nizu... Podrška iz Evrope se smanjuje zbog međunarodnih sankcija, dok vlast nema jasno definisanu strategiju za krizne okolnosti. Ne možete funkcionisati na taj način, morate imati plan i strategiju, mora postojati odgovornost”, upozorava on, prenosi Buka.

Ekonomista Igor Gavran dodaje još oštrije upozorenje: “Iskreno, ne znam kako se taj dug u narednoj godini može izmiriti. Očekujem da bi plate mnogima mogle da kasne, kao i ostale isplate iz budžeta”, ističe on. Njegova procjena potvrđuje strahove stručnjaka da bi javni sektor mogao osjetiti prve ozbiljne posljedice ako se situacija ne stabilizuje.

Ekonomista Jelena Trivić smatra da će se i ovaj dug od 1,6 milijardi vjerovatno zatvoriti novim velikim kreditom. Međutim, kaže da je sada veliko pitanje kojim, obzirom da se svake godine RS sužavaju mogućnosti za iznalaženje novih sredstava, što dodatno precizira lošu ekonomsku situaciju.

“RS je i dalje dvostruko zaduženiji od Federacije BiH kada se gleda dug po glavi stanovnika - 6.033 KM naspram 3.180 KM. I dok su apsolutni iznosi slični, Federacija ima dvostruko veći BDP i broj stanovnika, što znači da RS nosi disproporcionalan teret. Svako poređenje sa razvijenim zemljama nije relevantno jer one imaju snažan kapacitet otplate i garantovane prihode”, upozorava Trivić.

Podsjetimo, Vlada Republike Srpske i tadašnji premijer Radovan Višković 2021. godine, prilikom emisije obveznica, potvrdili su da će prihod od nje pomoći u oslobađanju budžetskih sredstava i servisiranju dospjelih obaveza. Prema ugovoru, glavnica će biti vraćena u cijelosti 2026. godine, dok se tokom petogodišnjeg perioda isplaćuju kamate od približno 30 miliona KM godišnje.

Londonske obveznice imaju petogodišnji rok i kamatu od 4,75 posto, što znači da Republika Srpska investitorima plaća oko 14,25 miliona eura godišnje, a 2026. mora vratiti kompletnih 300 miliona evra.

Obveznice su prodate bez prethodne najave, a tek potom je Vlada održala sjednicu i donijela odluku o prihvatanju zaduženja. U transakcijama je učestvovalo više od 54 fonda, banke i kvalifikovani investitori. Ministarstvo finansija u Srednjoročnoj strategiji upravljanja dugom 2024. - 2027. prepoznaje rizik od međunarodnih obveznica i navodi ih kao planirani instrument zaduživanja. Strategija ističe potrebu za produženjem prosječnog roka dospijeća i smanjenjem rizika refinansiranja.

Ipak, u javno dostupnim dokumentima i izjavama nema preciznog operativnog plana kojim bi se londonska emisija direktno otplatila, već se računa na kombinaciju novih zaduženja i budžetskih prihoda.  

(BN TV)