Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je na sjednici održanoj 22. novembra 2025. godine razmatrala slučajeve kršenja zabrane diskriminacije po osnovu vjeroispovijesti u Općinskom sudu u Tuzli.

U posljednjih godinu dana Općinski sud u Tuzli odbio je zaposliti Azru Okanović i Aidu Mustafić-Bošnjić, na radno mjesto daktilografkinje, pod izgovorom da činjenica nošenja hidžaba predstavlja "smetnju" za njihov prijem u radni odnos.  

U konkretnom slučaju kandidatkinje Azre Okanović, predsjednik Općinskog suda u Tuzli, nakon što je primio listu kandidata koji su ispunili uslove iz javnog oglasa za prijem daktilografkinje, odlučio je zaposliti kandidatkinju koja je ostvarila sedmi najbolji rezultat, iako je kandidatkinja Azra Okanović ostvarila peti najbolji rezultat.

Budući da je konkurs bio raspisan za pet radnih pozicija, ona je prema ostvarenim rezultatima trebala biti primljena. U obrazloženju odluke, predsjednik Suda, pozivajući se na član 13 Zakona o sudovima FBiH, naveo je: "Azra Okanović ima smetnju za prijem u radni odnos, koja se ogleda u činjenici da je ista pokrivena, što predstavlja jedno od vjerskih obilježja i vjerski simbol, odnosno obavezu muslimanki."

Komisija za slobodu vjere najoštrije osuđuje uskraćivanje prava na rad kandidatkinjama Okanović i Mustafić-Bošnjić, a koje je rezultat različitog postupanja prema njima na osnovu njihove vjeroispovijesti.

Obrazloženje dato za različito postupanje nema objektivne i razumne opravdanosti i kao takvo krši ljudsko pravo na zabranu diskriminacije u vezi sa pravom na slobodu vjeroispovijesti.

Postupanje predsjednika Općinskog suda u Tuzli svjedoči da je još uvijek prisutna praksa svjesnog zaobilaženja međunarodnih standarda zaštite ljudskih prava u tumačenju i sprovođenju domaćih zakona, uključujući direktnu primjenu Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Podsjećamo da Ustav Bosne i Hercegovine propisuje obavezu primjenjivanja najvišeg standarda zaštite ljudskih prava i sloboda od strane organa javne vlasti, kao i zabranu diskriminacije u njihovoj primjeni.  

Komisija za slobodu vjere očekuje da se učinjena nepravda čim prije ispravi, jer zakoni i institucionalni mehanizmi moraju osigurati zaštitu slobode i jednakih prava svih građana, naročito zabranu diskriminacije u vezi sa pravom na slobodu vjere i uvjerenja, kao jedno od temeljnih ljudskih prava.

(Preporod.info)