Globalni prihodi od oružja naglo su porasli tokom 2024. godine, jer je potražnja bila podstaknuta ratovima u Ukrajini i Gazi, globalnim i regionalnim geopolitičkim tenzijama te sve većim vojnim izdacima pokazuje posljednji izvještaj Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI).

Sa druge strane, jedine regije koje su zabilježile pad su Azija i Okeanija i to zbog niza optužbi za korupciju sa kojima su se suočile kineske kompanije.

Kombinovani prihodi od prodaje oružja najvećih svjetskih proizvođača oružja i vojnih usluga porasli su za 5,9 posto u 2024. godini i dostigli 679 milijardi dolara, što je najviši nivo kojeg je SIPRI ikada zabilježio.

Skoro sve evropske kompanije koje proizvode oružje zabilježile su porast ili stabilne prihode od prodaje naoružanja tokom prošle godine, dok su vlade nastavile ulagati u nabavku oružja, a kompanije povećavale proizvodnju kako bi zadovoljile rastuću potražnju.

"Globalni prihodi od oružja dostigli su prošle godine najviši nivo koji je SIPRI ikada zabilježio, jer su proizvođači iskoristili visoku potražnju", kaže Lorenzo Scarazzato, istraživač u SIPRI-jevom programu za vojne izdatke i proizvodnju oružja.

"Iako kompanije grade svoje proizvodne kapacitete i dalje se suočavaju s nizom izazova koji bi mogli uticati na troškove i rokove isporuke."

I prihodi američkih kompanija porasli su za 3,8 posto i dostigli 334 milijarde dolara, pri čemu je 30 od 39 američkih kompanija na SIPRI-jevoj listi povećalo prihode od oružja.

Međutim, široko rasprostranjena kašnjenja i prekoračenja budžeta nastavljaju da opterećuju razvoj i proizvodnju ključnih programa pod američkim vodstvom, uključujući borbeni avion F-35, podmornicu klase Columbia i interkontinentalnu balističku raketu (ICBM) Sentinel.

"Kašnjenja i rastući troškovi neizbježno će uticati na planiranje američke vojske i vojne izdatke", rekao je Xiao Liang, istraživač u SIPRI-ja.

"To bi moglo imati lančane efekte na napore američke vlade da smanji prekomjernu vojnu potrošnju i poboljša efikasnost budžeta."

Rast uprkos sankcijama

Od 26 kompanija iz Evrope, ne računajući Rusiju, njih 23 zabilježile su rast prihoda. Njihovi ukupni prihodi porasli su za 13 posto i dostigli 151 milijardu dolara.

Ovo povećanje vezano je za potražnju proizašlu iz rata u Ukrajini i percepcije prijetnje iz Rusije. Češka kompanija Czechoslovak Group zabilježila je najveći procentualni rast prihoda za 193 posto, a kompanija većinu prihoda pripisuje Ukrajini.

"Evropske kompanije za proizvodnju oružja investiraju u nove kapacitete kako bi odgovorile na rastuću potražnju", kaže Jade Guiberteau Ricard, istraživačica u SIPRI-ja.

"Ali nabavka materijala mogla bi postati sve veći izazov. Posebno bi zavisnost od ključnih minerala mogla zakomplikovati evropske planove ponovnog naoružavanja."

Kao primjer rizika takve zavisnosti navodi se da su trans-evropska kompanija Airbus i francuski Safran polovinu potreba za titanom prije 2022. zadovoljavali uvozom iz Rusije i morali su pronaći nove dobavljače.

Dalje, s obzirom na kineska ograničenja izvoza ključnih minerala, kompanije uključujući francuski Thales i njemački Rheinmetall upozorile su na moguće visoke troškove restrukturiranja svojih lanaca snabdijevanja.

Dvije ruske kompanije sa liste, Rostec i United Shipbuilding Corporation, povećale su ukupne prihode od oružja za 23 posto, na 31,2 milijarde dolara, uprkos međunarodnim sankcijama koje su dovele do nedostatka komponenti. Domaća potražnja bila je dovoljna da nadomjesti gubitke prihoda zbog pada izvoza oružja.

"Osim sankcija, ruske kompanije za proizvodnju oružja suočavaju se s nedostatkom kvalifikovane radne snage. To bi moglo usporiti proizvodnju i ograničiti inovacije", kaže istraživač SIPRI-ja Diego Lopes da Silva.

"Međutim, moramo biti oprezni s takvim predviđanjima, jer se ruska industrija oružja tokom rata u Ukrajini pokazala otpornijom nego što se očekivalo."

Pad zbog korupcije

Azija i Okeanija bile su jedini region u kojem je zabilježen ukupan pad prihoda spustivši se na 130 milijardi dolara, odnosno 1,2 posto manje nego 2023. Regionalni pad rezultat je kombinovanog pada od 10 posto u prihodima osam kineskih kompanija koje se nalaze na listi 100 najvećih proizvođača oružja.

Šest od osam kompanija zabilježilo je pad prihoda od prodaje oružja usred brojnih optužbi za korupciju u procesu nabavke, što je dovelo do kašnjenja u novim nabavkama i revizije postojećih ugovora.

"Niz optužbi za korupciju u kineskoj nabavci oružja doveo je do odgađanja ili otkazivanja velikih ugovora o nabavci u 2024.", rekao je Nan Tian, direktor SIPRI-jevog programa za vojne izdatke i proizvodnju oružja.

"To produbljuje neizvjesnost oko statusa kineskih napora modernizacije vojske i trenutka kada će nove sposobnosti biti dostupne."

Prvi put, devet kompanija dolazi sa Bliskog istoka, s ukupnim prihodima od 31,0 milijardi dolara. Prihodi od oružja u regionu porasli su za 14 posto, a tri izraelske kompanije povećale su ukupne prihode za 16 posto.

"Rastuće protivljenje izraelskim postupcima u Gazi izgleda da je imalo malo uticaja na interes za izraelsko oružje", kaže Zubaida Karim, istraživačica SIPRI-ja.

"Brojne zemlje nastavile su davati nove narudžbe izraelskim kompanijama u 2024."

Kako vlade širom svijeta povećavaju nabavku naoružanja, mnoge kompanije počele su uvoditi mjere s ciljem proširenja svojih proizvodnih kapaciteta.

Kako navode u SIPRI izvještaju najmanje 38 kompanija se proširilo tokom prošle godine otvaranjem novih podružnica, kupovinom drugih firmi ili uspostavljanjem novih proizvodnih pogona ili proizvodnih linija. Najveći broj proširenih kompanija dolazi iz Evrope, zatim Sjedinjenih Država, Azije i Bliskog istoka.