Potrošačke cijene u Hrvatskoj u novembru su prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku u odnosu na novembar 2024. bile u prosjeku više za 3,8 posto, čime je inflacija blago ubrzala u odnosu na oktobar, dok podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska u novembru bila druga u eurozoni prema visini inflacije.

Državni zavod za statistiku objavio je danas da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u novembru 2025. u odnosu na novembar 2024. (na godišnjoj razini) u prosjeku bile više za 3,8 posto, a u odnosu na oktobar 2025. (na mjesečnoj razini) za 0,6 posto.

Time je u odnosu na oktobar međugodišnji rast cijena ubrzao, budući da je u tom mjesecu inflacija na godišnjoj razini iznosila 3,6 posto. U septembru je međugodišnja stopa inflacije iznosila 4,2 posto, a u augustu i u julu 4,1 posto.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), usluge su poskupjele za 6,6 posto, energija 5,3 posto, hrana, piće i duhan 4,1 posto, a industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinili su za 0,1 posto.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na oktobar, energija je poskupjela za 3,6 posto, a industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije za 0,1 posto. Istodobno su, prema prvoj procjeni, cijene usluga te hrane, pića i duhana u prosjeku ostale na istoj razini.

Prema prvoj procjeni koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u novembru u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 4,3 posto, a u odnosu na oktobar 0,3 posto, prenosi Hina.

Veću međugodišnju stopu inflacije od Hrvatske u novembru imala je samo Estonija (4,7 posto), a nakon Hrvatske slijedi Austrija s 4,1 posto. Eurostat procjenjuje godišnju inflacija u eurozoni u novembru na 2,2 posto, u odnosu na 2,1 posto u oktobru.

DZS ja najavio da će konačni podatke za novembar 2025. prema klasifikaciji ECOICOP (Europska klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni) objaviti 15. decembra.