Prije 12 miliona godina na području današnje Venecuele živjele su goleme anakonde, čije su dimenzije rekonstruisane na temelju novootkrivenih fosilnih kralježaka. Prema rezultatima studije, te su se zmije razvile u divove – i takve ostale sve do danas.

Studija se temelji na analizi 183 fosilizirana kralješka. Naučnici su iz njihove veličine izračunali koliko su anakonde mogle biti duge za života.

Dok su mnoge druge životinje kasnije postale znatno manje zbog klimatskih promjena, anakonde su zadržale svoju impozantnu veličinu. U to vrijeme, planet je bio topliji, vlažniji i bogat hranom, što je pogodovalo nastanku divovskih vrsta poput Purussaurusa, krokodila dugog 12 metara, i Stupendemysa, slatkovodne kornjače od 3,2 metra.

Veličina im se nije mijenjala

Iako su i današnje anakonde najveće zmije na svijetu po masi, očekivalo se da su miocenske jedinke bile znatno veće. Umjesto toga, fosili pokazuju da su bile dugačke oko 5,3 metra, što je uporedivo s njihovim današnjim predstavnicama.

"Ovo je iznenađujući rezultat jer smo očekivali da će drevne anakonde biti duge 7 ili 8 metara, ali nemamo nikakav dokaz o većim zmijama iz miocena", tvrdi glavni autor studije Andrés Alfonso-Rojas.

"Mjerenjem fosila utvrdili smo da su anakonde vrlo brzo nakon pojave u tropskoj Južnoj Americi evoluirale u velike životinje te da se njihova veličina od tada nije mijenjala."

Nevjerovatno otporni gmizavci

Istraživači njihovu dugotrajnu sposobnost zadržavanja divovskih dimenzija pripisuju stabilnom okruženju u kojem obitavaju.

"Druge vrste poput divovskih krokodila i divovskih kornjača izumrle su od miocena, vjerovatno zbog zahlađenja i gubitka staništa, ali divovske anakonde preživjele su. One su nevjerovatno otporne," zaključuje Alfonso-Rojas.