Venezuela je postala važna ishodišna točka za goleme količine kokaina koje preko zapadne Afrike i tamošnjih džihadističkih mreža u rekordnoj količini stižu u Europu, piše američki dnevnik Wall Street Journal, pozivajući se na bivše i sadašnje sigurnosne dužnosnike te stručnjake koji se bave međunarodnim krijumčarenjem narkotika.

Prema informacijama američkog dnevnika, iako američki predsjednik Donald Trump trenutačno steže obruč oko venezuelanskih vlasti optužujući ih za preplavljivanje američkog tržišta drogom, čini se da većina pošiljki putuje na istok, a ne u smjeru sjevera.

Ovaj zaokret potaknut je dosad nezabilježenim razinama proizvodnje kokaina u Kolumbiji posljednjih godina, koje su preplavile tradicionalne rute kroz Srednju Ameriku i Karibe, piše WSJ.

Kada kokain napusti Venezuelu i stigne u zapadnu Afriku, tamo ulazi u drugu mrežu u koju su uključene skupine povezane s džihadistima i lokalni krijumčari. Sadašnji i bivši vođe pobunjenika u sjevernom Maliju opisuju kako frakcije povezane s al-Qa‘idom prate konvoje preko Sahela, naplaćuju "poreze" na teret droge i nude zaštitu u zamjenu za plaćanje.

Veće zapljene u Europi nego u Americi

"Kokain iz 80-ih nije kao ovaj današnji. Postoje izravne veze s teroristima", kaže za WSJ Jesus Romero, umirovljeni časnik američke vojne obavještajne službe.

Dužnosnici zaduženi za sigurnost navode da je rast količine kokaina preopteretio tradicionalne rute te da su krijumčari iskoristili neučinkovitost sigurnosnih službi, strateški položaj i dugu obalu Venezuele da biznis preusmjere na druga tržišta. Wall Street Journal navodi da potrošnja posebno raste u istočnoj Europi i Australiji.

Državni tajnik Marco Rubio pozvao se na ulogu Venezuele kao tranzitnog čvorišta kako bi opravdao američke akcije i udare na plovila optužena za krijumčarenje te je čak sugerirao da bi europske vlade trebale biti zahvalne, a ne kritične prema udarima.

Količine zaplijenjene droge sad su veće u Europi nego u Americi, što govori o rastu pošiljki. "Količine su tolike da se trgovci sad bore s premještanjem", kaže Jeremy McDermott iz think tanka InSight Crime, koji se bavi organiziranim kriminalom u Americi. Bertrand Monnet, još jedan sugovornik WSJ, navodi da je Venezuela postala ključna tranzitna ruta prema Europi. No, kokain se u velikim količinama prema Europi šalje i iz Brazila, Gvajane i drugih zemalja, rekao je profesor s francuske poslovne škole Edhec.

Rekordne zapljene u proteklih nekoliko godina ilustriraju opseg krijumčarskih operacija u Europi, napominje WSJ podsjećajući na niz zapljena koje su odjeknule u europskim medijima. Među njima je slučaj iz rujna prošle godine s dva privatna zrakoplova Gulfstream natovarena kokainom koja su poletjela s improvizirane piste u Apureu, venezuelanskoj saveznoj državi na granici s Kolumbijom. Jedan je presretnut u Gvineji Bisau s 2,6 tona kokaina te je ušao u zapisnik kao najveća zapljena u povijesti te zemlje. Drugi je stigao u Burkinu Faso, još jednu državu koja se bori s islamističkom pobunom, rekao je Romero.

Sigurnosni vakuum

Na moru su španjolske vlasti nedavno zaplijenile 3,3 tone kokaina na venezuelanskom ribarskom brodu u blizini Kanarskih otoka, dok je najveća zapljena koju bilježi Irska - ona 2,2 tone s broda MV Matthew 2023. godine - povezana s utovarom u vodama blizu Venezuele. Portugalska policija prošli je mjesec presrela podmornicu s venezuelanskom posadom u kojoj je 1,7 tona kokaina putovalo Atlantikom. Španjolske vlasti uhitile su 13 članova venezuelanske bande Tren de Aragua, u prvom takvom slučaju u Europi, navodi WSJ.

Veliku ulogu igraju sigurnosni vakuum u zapadnoj i sjevernoj Africi i činjenica da kriminalne i terorističke bande kontroliraju tranzitne rute kojima, između ostalog, putuje i južnoamerički kokain.

Iz Malija, navodi WSJ, droga se prevozi preko Sahare u Alžir, Maroko i Libiju. Izvješće Ujedinjenih naroda iz 2024. pokazalo je da frakcija u Libiji koju podržava Rusija naplaćuje naknade za kokain koji iz Nigera prolazi prema Egiptu. Iz sjeverne Afrike pošiljke prelaze Sredozemlje u južnu Europu, pristajući u lukama u Španjolskoj, Portugalu, Italiji i drugdje.

Analitičari kažu da je ova kombinacija venezuelanskih polazišta, džihadistički kontroliranih koridora u zapadnoj Africi i visoke europske potražnje stvorila otporan, višeslojni sustav krijumčarenja.

Aurelien Lorca, suradnik Ženevskog poslijediplomskog instituta koji istražuje ilegalnu trgovinu, objašnjava da je borba protiv krijumčara u Sahelu doživjela udarac zbog prekida suradnje nakon vojnih udara u toj regiji. "Državni udari i nestabilnost pogoršavaju stvari", ističe Lorca.

(Jutarnji list)