Bivši direktor CIA-e i komandant američkih snaga u Iraku i Afganistanu, general David Petraeus, smatra da Zapad ima na raspolaganju dva ključna poteza kojima može prisiliti Vladimira Putina da prekine rat u Ukrajini.

Prema njegovim riječima, korištenje zamrznute ruske imovine za pomoć Kijevu i slamanje ruske ratne ekonomije dodatnim sankcijama dovelo bi do toga da Moskva jednostavno ne bi mogla nastaviti s agresijom, piše talijanski Corriere della Sera.

"Kao komandant u dva rata, kažem da niko ne zna cijenu sukoba i ne želi njegov kraj više od onih koji su u njega bili uključeni. Ključ je okončati ga na trajan, pravedan i razuman način", ističe Petraeus.

"Ruski maksimalistički zahtjevi koče mir"

Petraeus je skeptičan oko skorog mira kroz pregovore, prvenstveno zbog nepopustljivosti Rusije. "Malo znamo o tome šta su Rusi spremni prihvatiti: dosad su njihovi zahtjevi bili maksimalistički, uključujući zamjenu Zelenskog proruskom figurom i snažnu demilitarizaciju Ukrajine", pojašnjava on.

Dodaje kako Rusija traži i predaju teritorija na jugoistoku koje ne samo da ne kontrolira, već im se nije ni približila.

"Riječ je o utvrđenim gradovima koji su vrlo dobro branjeni i vrlo teški za osvajanje, s obzirom na izvanredan broj ruskih žrtava za osvajanje mjesta poput Pokrovska i postizanje skromnih strateških rezultata u dvije godine."

General iznosi plan u dva koraka koji bi, prema njegovom mišljenju, preokrenuo tok rata.

Prvi je da Europa iskoristi 200 do 250 milijardi dolara zamrznutih ruskih rezervi kao kolateral za izdavanje obveznica, a dobiveni novac usmjeri Ukrajini.

"Uz sisteme oružja i municije koje ne mogu sami proizvesti, poput onih za odbranu od balističkih projektila i Patriot sistema, mogao bi poslužiti i za udvostručenje proizvodnje dronova s 3,5 miliona na 7 miliona godišnje. I mogli bi prevazići svoje finansijske i ekonomske probleme na dvije do tri godine", kaže Petraeus.

Drugi korak bio bi slamanje ruske ratne ekonomije.

"Ruska ekonomija je krhkija nego što se misli: nacionalni fond za socijalnu brigu ostat će bez novca sljedeće godine, jer je preusmjeren na vojnu industriju. Treba udariti na one koji podržavaju rusku ratnu ekonomiju, kupujući naftu i plin te čipove, motore, magnete, od kojih većina dolazi iz Kine", naglašava.

Petraeus vjeruje da bi s te dvije akcije Putin bio prisiljen prekinuti neprijateljstva jer ne bi mogao nastaviti. U međuvremenu, Ukrajina ne sjedi skrštenih ruku.

"Svake noći, iako Rusija nanosi ogromnu štetu iz zraka, Ukrajina cilja ruske rafinerije i skladišta goriva: pogodila ih je 30%, prema nekim procjenama 50%. I dodaje u svoj arsenal rakete Flamingo, s dometom znatno većim od Tomahawka", ističe general.

Na pitanje o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, poput NATO-ovog članka 5, Petraeus kaže da bi takva garancija morala biti "neprobojno". Ipak, smatra da postoji bolji način od slanja trupa koje nisu na prvoj crti fronta.

"Mislim da je najbolje uvjeravanje pružanje masovnijeg broja naoružanja, municije, tehničkih sposobnosti koje Ukrajina još nema, posebno protivzračne i protivbalističke raketne odbrane, a ne prisutnost na terenu, osim ako to zaista nije na fronti i prolijevanje krvi s Ukrajincima", jasan je Petraeus.

Osvrnuo se i na ruske tvrdnje o skorom zauzimanju cijelog Donjecka.

"Ne, nisu se ni približili utvrđenom pojasu, u nekim su područjima gotovo na granici, ali da bi tamo stigli, borili su se dvije godine i pretrpjeli gubitke koje čak ni ja – koji sam kao komandant u dva rata pisao pisma saučešća američkim majkama i očevima gotovo svake noći – ne mogu zamisliti", zaključuje general Petraeus.

(Vijesti.ba)