Obustava istrage Tužilaštva BiH prošlog mjeseca protiv Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića u predmetu u kojem su bili osumnjičeni za napad na ustavni poredak BiH ne prestaje proizvoditi skandalozna otkrića o dodatnim udarima na državu BiH i iz samog Tužilaštva BiH.

Naime Raport je imao uvid u kompletan sadržaj naredbe o obustavi istrage protiv Dodika, Viškovića i Stevandića iz kojeg je vidljivo koliko se tužiteljica u ovom predmetu, Vedrana Mijović, inače kćerka preminulog SNSD-ovca Slavka Jovičića Slavuja, potrudila da opravda žestoke udare Dodika i ostalih na državu BiH.

Država nije mogla reagovati

Tužiteljica Mijović je kroz naredbu o obustavi istrage protiv Dodika i ostalih poslala i veoma opasne poruke i faktički dala odobrenje svim zainteresiranim za napad na ustavni poredak BiH da to mogu nesmetano činiti.

Ako neka buduća prijava protiv napadača na ustavni poredak dođe do tužiteljice Mijović i glavnog tužitelja Kajganića oni će se potruditi da istraga ne bude ni provedena ili da bude obustavljena.

To jasno proizlazi iz Mijovićkine Naredbe o obustavi istrage protiv Dodika i ostalih.

Posebno je zabrinjavajuće što je tužiteljica Mijović navela da 'oštećenog' neće obavještavati o obustavi istrage, te je u Naredbi navela:

'Obzirom da je ovaj krivični spis Tužilaštvo BiH formiralo po službenoj dužnosti, Obavijest oštećenom neće biti sačinjena. Polazeći od odredbe člana 224. stav 3. ZKP-a BiH, obustavljena istraga može biti ponovo otvorena, ukoliko se naknadno dobiju dodatne informacije koje pružaju dovoljno razloga za vjerovanje da su osumnjičeni počinili krivično djelo' - stoji na kraju naredbe o obustavi istrage.

Sada se postavlja pitanje, ako je u ovom predmetu država bila oštećena strana, koga su to tužiteljica Mijović i glavni tužitelj Kajganić odbili obavijestiti o obustavi istrage,  i na taj način jonemogućili državi da brani i sebe i svoje interese u ovom slučaju?

Može li se odluka da se oštećena strana ne obavijesti opravdati samo činjenicom da je tužilaštvo pokrenulo istragu po službenoj dužnosti?

Evidentno je da je bez obavještavanja oštećenog država BiH ostala praktično nezaštićena i bez ikakve realne mogućnosti da se brani.

Parlamentarna komisija traži odgovore

Na tragu ovog pitanja, ali i obaveze, mogao bi se sada tumačiti zaključak Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma PSBiH kojim je na nedavnoj sjednici na prijedlog Jasmina Emrića, člana Komisije i poslanika u Predstavničkom domu upućen Pravobranilaštvo BiH da dostavi Komisiji Informaciju o podnošenju pritužbe na Naredbu o obustavi istrage Tužilaštva BiH protiv Dodika i ostalih.

Naime, Komisija je prepoznala Pravobranilaštvo BiH kao instituciju koja je u ime države BiH kao oštećene strane u ovom predmetu trebala reagirati u ovom slučaju, shodno Zakonu o krivičnom postupku BiH.

Tek se očekuje odgovor iz te institucije, kao i odgovor ko je uopšte trebao štititi interes države i ustati barem s žalbom protiv obustave istrage, a što je tužiteljica Mijović onemogućila uzevši sebi za pravo da 'oštećenog' neće ni obavještavati o tome.

Jer, ZKPBiH propisuje da o nesprovođenju istrage, kao i o razlozima za to, tužilac mora obavijestiti i oštećenog, te da oštećeni i podnosilac prijave imaju pravo podnijeti pritužbu u roku od osam dana.

U ovoj naredbi to pravo oštećene strane Mijovićka je praktično ignorirala, jer oštećeni nije obaviješten o obustavi istrage, što ostavlja državu nezaštićenom i bez mogućnosti da se aktivno brani.

Po ocjeni Mijović nije nastupila nikakva šteta

U Mijovićkinoj naredbi o obustavi istrage se dodatno poziva na to da 'nije nastupila šteta' jer su neustavni zakoni u RS poništeni od Ustavnog suda BiH.

Pri tome ona uopšte ne uvažava da šteta jeste već nastala, samim donošenjem zakona koji je Ustavni sud morao stavljati van snage.

To ne samo da je pravna šteta, nego i politička, institucionalna i društvena.

I pokušaj rušenja ustavnog poretka sigurno jeste djelo, bez obzira je li pokušaj uspio. Upravo zato postoji krivična odgovornost i za pokušaje drugih krivičnih djela, a Mijovićka u ovom slučaju one koji su nasrnuli na državu amnestira svake odgovornosti.

'Naime, iako su zakoni doneseni, isti su nakon toga proglašeni neustavnim od strane Ustavnog suda, čime su otklonjene štetne posljedice po suverenitet Bosne i Hercegovine koje bi isti proizveli u svojoj eventualnoj primjeni. Konačnom odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, osporeni su pravni akti koji nisu bili usklađeni sa Ustavom Bosne i Hercegovine i koji kao takvi nisu proizveli posljedice koje bi ugrozile ustavnopravni poredak i političku stabilnost Bosne i Hercegovine.' - navela je tužiteljica Mijović u Naredbi u koju je Raport imao uvid.

Stavljanjem van snage neustavnih zakona od Ustavnog suda BiH, tužiteljica Mijović je konstatirala da samim tim ne postoji nikakva opasnost za ustavni poredak.

Uz to je navela da 'donošenje neustavnog zakona, pa čak i ako je namjerno politički motivisan, ne stvara automatski krivičnu odgovornost, jer krivična odgovornost traži i individualnu odgovornost u smislu postojanja namjere i postojanja protivpravnosti.'

'Radnja predlaganja, uvrštavanja na dnevni red, izglasavanja i proglašenja zakona samo po sebi ne predstavlja krivično djelo, čak ako je taj zakon kasnije ocijenjen neustavnim, niti su na strani osumnjičenih pronađeni dokazi za postojanje umišljaja, niti namjere rušenja ustavnog poretka BiH.' - dio je navoda iz Naredbe o obustavi istrage protiv Dodika i ostalih koju je obrazlagala tužiteljica Mijović.

S ovim navodom Mijovićka je potpuno ignorisala javne, kontinuirane i politički usmjerene najave Milorada Dodika, u periodu od marta do jula, u kojima je otvoreno pozivao na odbacivanje odluka države BiH, pozivao državni kadar iz RS da napusti institucije BiH, govorio da neće poštovati Ustavni sud i najavljivao čak i mogućnost upotrebe sile ukoliko se pokuša izvršiti njegovo privođenje u skladu s odlukama pravosudnih institucija.

U naredbi tužiteljice ovaj element je potpuno izbrisan, kao da se sve to nikada nije dogodilo ili kao da je ona bila mjesecima u nekom 'karantenu' gdje joj nije bio dostupan nijedan medij, što je naravno nemoguće, nego su ovakve ocjene više rezultat zaštite osumnjičenih od bilo kakve odgovornosti.

'Za postojanje krivičnog djela Napad na ustavni poredak potreban je umišljaj, međutim provedenom istragom nisu utvrđeni elementi umišljaja i namjere rušenja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine' - ustvrdila je tužiteljica Mijović u Naredbi.

 Vjeru poklonila samo svjedočenjima u korist Dodika i ostalih

Jednako problematičan je i dio o svjedocima. Vidljivo je da tužiteljica prihvata iskaze svih onih koji tvrde da nije bilo dogovora među osumnjičenima. Pri tome, nije poznato ko su svjedoci jer su oni i njihove izjave u Naredbi anonimizirani, odnosno nema njihovih imena, funkcija, niti onoga što su rekli.

Što je najvažnije, ne znamo jesu li među njima svjedoci stranački ili politički povezani sa osumnjičenima. Sve je to Mijovićka sakrila.

S druge strane, jedino svjedočenje svjedoka koji je rekao da je dogovora među osumnjičenima bilo ona je odbacila. Ne zato što je dokazano da taj svjedok laže, nego zato što je 'usamljen' u svojoj izjavi.

'Samo je svjedok '(...)' nasuprot gore saslušanih svjedoka, pomenuo određene dogovore koji su prethodili izglasavanju spornih zakona. Međutim ovaj iskaz svjedoka nije potkrijepljen nijednim drugim dokazom i u suprotnosti je sa iskazima drugih saslušanih svjedoka, članova Vlade Republike Srpske koji su učestvovali u formalnoj proceduri predlaganja spornih zakona Narodnoj skupštini Republike Srpske i iz tog razloga Tužilaštvo Bosne i Hercegovine iskazu '(...)' nije moglo pokloniti vjeru, niti zasnovati odluku na njegovom iskazu.' - navela je tužiteljica Vedrana Mijović.

U svjetlu punog sadržaja Naredbe koju je Tužilaštvo BiH donijelo o obustavi istrage protiv Dodika i ostalih, sada je jasnija i krivična prijava koju je protiv tužiteljice Mijović i protiv glavnog tužitelja Milanka Kajganića podnio zamjenik državnog tužitelja Džermin Pašić koji ih optužuje da su opstruirali istragu protiv Dodika i ostalih.

Istovremeno, osim Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma PSBiH ovaj slučaj mora  pomno pratiti i regulator u radu pravosuđa u BiH, VSTV, koji ne bi smio, kao što je bila ranija praksa da olako uzima pritužbe na rad nosilaca pravosudnih funkcija.

Naredba tužiteljice Mijović o obustavi istrage protiv Dodika, Stevandića i Viškovića, sigurno je materijal za analizu, a ne ignorisanje.

Jer, u njoj je Mijovićka ignorisala  prava oštećenog. A oštećena je u ovom slučaju država.

Izvor: Raport.ba