Iako situacija na tržištu naftnih derivata u Srbiji zasad ne djeluje dramatično, američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS), koja je u većinskom ruskom vlasništvu, mogle bi dovesti do postupnog zatvaranja petine benzinskih pumpi širom zemlje. Washington od Beograda zahtijeva da ruski udio u NIS-u padne na nulu, ali srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić priznaje da ruska strana to odbija zbog političkih, a ne finansijskih uslova. U međuvremenu, Rafinerija u Pančevu obustavila je rad i svedena je na minimum održivosti, dok stručnjaci upozoravaju da bi zavisnost od skupog uvoza derivata iz regiona mogla izazvati lančani rast cijena i dodatnu inflaciju, prenosi Dnevno.hr.

Foto: Pedja Milosavljevic / CROPIX

Rafinerija stala, prijeti zatvaranje 356 pumpi

Sankcije američkog Ureda ministarstva finansija uvedene su ruskom energetskom sektoru početkom godine, a za NIS, u kojem Rusija drži nešto više od 56 posto vlasništva, vrijede od 9. oktobra. Nema naznaka da će kompanija dobiti licencu kojom bi osigurala dotok sirove nafte preko naftovoda Janaf ili iz drugih izvora, jer američki zvaničnici izričito poručuju Beogradu da ne žele rusko vlasništvo u NIS-u.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić priznao je da ruska strana ne želi prodati svoj udio, istaknuvši da se pritom "ne radi o novcu nego o politici".

U pregovorima se razmatrala mogućnost prodaje većinskog paketa kako bi se izbjegle sankcije, ali do dogovora nije došlo. Rafinerija NIS-a u Pančevu započela je proces obustave rada nakon višednevnog održavanja, a sistem se trenutno svodi na minimum potrebne održivosti kako bi bio spreman za ponovno pokretanje čim bude potvrđena dostupnost sirove nafte. Dotok sirovine i dalje dominantno zavisi o isporukama putem Janafovog cjevovoda.

Vlasti Srbije odlučile su do kraja sedmice održavati platni promet s NIS-om iako postoji rizik da bi sekundarne sankcije mogle pogoditi domaće banke.

Iako NIS upravlja s oko 20 posto benzinskih pumpi u Srbiji, ostvaruje gotovo polovinu ukupnog prometa na tržištu goriva, što znači da prodaje više od svih ostalih pružalaca usluga zajedno.

Foto: Tom Dubravec / CROPIX

Cijela Srbija rizikuje sankcije

Ako se situacija razvije negativno, moglo bi doći do postupnog zatvaranja pumpi NIS-a i Gazproma, ukupno 356 od oko 1.520 koliko ih ima u cijeloj Srbiji. Situaciju dodatno komplikuje činjenica da od 13. decembra sankcije počinju vrijediti i za ruski LUKoil, koji će također ostati bez snabdijevanja sirovinama.

Uz većinski ruski udio, suvlasnik kompanije je i država Srbija s nešto manje od 30 posto.

Vučić je poručio da država ne može iz rezervi nadoknađivati zalihe NIS-a, niti LUKoila nakon stupanja sankcija na snagu, jer bi to dovelo do sankcionisanja cijele Srbije. Uprkos svemu, ustvrdio je da će goriva biti dovoljno, ali na drugim benzinskim pumpama.

Ako sankcije potraju, Srbija će se morati još snažnije osloniti na uvoz naftnih derivata iz zemalja u okruženju, što je skuplja opcija i zahtijeva dodatnu logistiku. Stručnjaci upozoravaju da bi taj scenario mogao izazvati lančani rast cijena i dodatno potaknuti inflaciju.