U Sarajevu je danas završena dvodnevna, redovna sjednica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC). UO PIC-a sastao se kako bi procijenio političku situaciju u Bosni i Hercegovini i razmotrio napredak. Obilježavajući 30. godišnjicu Dejtonskog sporazuma, sastanak je naglasio značaj očuvanja postignuća sporazuma, kao i provođenja reformi koje jačaju mir i stabilnost. Nakon sjednice, javnosti se obratio visoki predstavnik u našoj zemlji Christian Schmidt. Poručio je da su radili mnogo i intenzivno, te da su uspjeli obilježiti 30. godišnjicu potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Pripremili su i novo izdanje posvećeno godišnjici Daytona, u kojem se nalaze svi značajni dokumenti iz proteklih 30 godina.

Posao nije završen

- Sve kolege iz UO PIC-a su dobile ovo izdanje, ali ne u namjeri da kažemo da je sve završeno, nego da je pred nama još puno posla. U tom kontekstu smo i razgovarali o sljedećim koracima, temama i pitanjima na kojima trebamo raditi u budućnosti, poručio je Schmidt.

Naglasio je da su se na sastanku podsjetili da Dejtonski mirovni sporazum nije donio samo mir BiH nego i omogućio rekonstrukciju zemlje, povratak izbjeglih i raseljenih osoba, izgradnju institucija i povratak normalnom životu.

- Naravno, znamo da nije još sve završeno, a na sastanku smo vrlo uspješno razgovarali sa predstavnicima iz PSBiH, institucija kao što je CIKBiH, predstavnicima nevladine organizacije Pod lupom, OSCE-a i međunarodnih finansijskih institucija, kao i sa predstavnicima EUFOR-a, NATO-a i Vijeća Evrope, te svih zemalja koje čine UO PIC-a i vodećim šefovima međunarodnih organizacija u BiH. Također, imali smo predstavnike iz glavnih gradova, političke direktore svih zemalja koje čine UO PIC-a, objasnio je Schmidt.

Naglasio je da su potpuno usaglašeni stav i mišljenje da je BiH postigla značajan napredak u proteklom periodu, ali da predstoji puno posla.

- Neka od pitanja koja smo naglasili su pitanja državnog budžeta za 2026, rješavanje pitanja državne imovne i uvođenje tehnologija u izborne procese koje će osigurati integritet samih izbora. Pomenuta su i neka druga pitanja, kao što je nezadovoljavajuća situacija u pogledu BHRT-a, pogotovo u pogledu finansijskog stanja u toj instituciji. Zemlje članice PIC-a su zaključile da je potrebno postići napredak na putu koji je izabrala BiH ka euroatlantskim integracijama, podvukao je visoki predstavnik u našoj zemlji.

Nadao se da će moći reći da je Vijeće ministara usvojilo dva zakona i donijelo odluku o glavnom pregovaraču. UO PIC-a se nada da će taj proces biti završen naredne sedmice.

- UO PIC-a i dalje podržava BiH, institucije i političke lidere na ovom putu, za koji su svi svjesni da lokalni političari moraju biti ti koji će preuzeti veću odgovornost za uspješno izvršavanje njihovih zadataka. Pozvali smo ih da praktičnim djelovanjem pokažu da su opredijeljeni za ovaj cilj, podvukao je Schmidt.

Istakao je i da je postojalo mišljenje, osjećaj, da su u proteklim mjesecima vidjeli da se stvari ipak mogu poboljšati, da u BiH postoje snažne institucije, a sa druge strane su vidjeli da ima prostora da se ide u pravcu stabilnosti i bolje pripreme terena u BiH za investicije. To bi osiguralo bolje šanse za sve građane u zemlji, u okviru evropskih integracija.

- Razgovarali smo intenzivno o Daytonu danas i Daytonu u budućnosti. Mislim da su ti razgovori bili vrlo uspješni, jer su to bili razgovori koji su, zapravo, vođeni jednoglasnim stavom da se nakon 30 godina moramo više okrenuti lokalnim zvaničnicima koji će sami donositi odluke. Potrebna nam je neometana tranzicija sa Daytona na evropske integracije, na taj put ka evropskim integracijama. Ta tranzicija ne treba dozvoliti postojanje bilo kakvog vakuuma. Vrlo sam uvjeren i vrlo zadovoljan da smo o svemu ovome mogli razgovarati na izuzetno dobar način u okviru zasjedanja PIC-a, ali dobili smo i neke domaće zadatke koje trebamo uraditi, naglasio je Schmidt.

Vjeruje da će do narednog sastanka za šest mjeseci biti u prilici da kažu kako je mnogo toga poboljšano. Odgovarajući na pitanja novinara, visoki predstavnik je rekao da su sagledali budžet koji je usvojen na kraju godine. Voljeli bi da su neki drugi dijelovi budžeta uključeni u taj dokument i da se ispoštuje i finansiranje BHRT-a, jer se radi o servisu javnog informisanja na nivou države.

- Očekujemo da će se to promijeniti i mislim da nećemo dugo sačekati da vidimo prijedlog budžeta za 2026. Ja se nadam da će to biti urađeno. Međunarodna zajednica će također u okviru svojih odgovornosti i nadležnosti sagledati situaciju i mogu reći da sam vrlo optimističan da će do toga doći sa nivoa Parlamenta, rekao je Schmidt.

Govoreći o podršci SAD-a visokom predstavniku i bonskim ovlastima, naglasio je da osnova Aneksa X ostaje.

- Obavio sam vrlo dobre razgovore sa delegacijama, uključujući posebno delegaciju SAD-a. Imao sam vrlo plodonosne razgovore sa gospodom Flemingom i Ginkelom. Njih dvojica su iskusne diplomate i znaju kakva je situacija ovdje. Mi svi smatramo da budućnost BiH na internom planu nije da visoki predstavnik sve radi svaki dan i da je takvo stanje dugoročno. Ja sam također rekao kako smatram da se slažemo u širokim diplomatskim krugovima da držimo opcije otvorenim, tako da mogu reći da sam dobio priličnu podršku što se tiče buduće saradnje i budućnosti BiH, rekao je Schmidt.

Dodao je da će EU obaviti svoj dio.

- Ja ne govorim ovdje o intervencionizmu, želim samo da podvučem da su neki od onih koji su kao ja iskusni evropski političari bili i pomalo začuđeni zbog toga koliki zahtjevi iz evropskog pravnog naslijeđa će biti postavljeni pred BiH i njen pravni sistem. Ja to ne bih zvao intervenisanjem, ali mislim da su ti zahtjevi vrlo, vrlo visoki, ako pogledate samo Zakon o VSTV-u koji, je da usput kažem, urađen prije 20 godina i to od visokog predstavnika, ali i Zakon o Sudu BiH. Tako da bih rekao da međunarodni odnosi uključuju i saradnju i određene zahtjeve koje treba ispuniti, a ja ću ostati dio međunarodne zajednice, naglasio je Schmidt, uz poruku da bi svi bili iznenađeni ako bi rekao da nisu razgovarali o pitanju državne imovine.

Državna imovina

- Svako ko putuje ovom zemljom, možda dođe u situaciju da razgovara sa gradonačelnikom ili načelnikom nekog grada i općine i potrebno je samo deset minuta da se vidi koliko to pitanje državne imovine blokira razvoj BiH, podvukao je Schmidt.

Naglasio je da će pitanja koja se tiču državne imovine uputiti i gradonačelnicima i načelnicima.

- Nećete biti ostavljeni sami i možete očekivati i pomoć parlamentarnih struktura dok se ne nađe konačno rješenje. U posljednjim danima imao sam mnogo kontakata sa predstavnicima Parlamenta i bio sam impresioniran koliko ideja imaju. To je pitanje na kojem se stalno radi i mi ćemo biti privrženi rješenju tog pitanja, jer smatramo da je to ozbiljan problem koji stoji na putu ekonomskog uspjeha ove zemlje. Hajde onda da radimo na tome, zaključio je Schmidt.

Izvor: Oslobodjenje.ba