Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio Europi ratom, u Bruxellesu je održan sastanak ministara vanjskih poslova država članica NATO-a. Glavni tajnik Saveza poručio je da je NATO spreman učiniti sve što je potrebno kako bi zaštitio svoje građane.

Putin je dan ranije poručio: “Ne želimo rat s Europom, ali spremni smo na njega.” NATO na to odgovara jačim ulaganjima u odbranu i Saveza i Ukrajine.

Glavni tajnik saveza Mark Rutte upozorio je kako Kijev ostaje ovisan o vojnoj pomoći, a Rusija nastavlja napadati Ukrajinu. Poručuje da je dobro što pregovori traju, ali da NATO mora osigurati što jaču poziciju Ukrajine. Smatra da saveznici u idućoj godini za oružje Ukrajini trebaju izdvojiti najmanje 15 milijardi dolara.

- Moramo nastaviti odgovarati snagom, jedinstvom i odlučnošću. Ključni fokus je ulaganje u odbranu. Ali moramo učiniti više i svi se saveznici moraju potruditi da budemo spremni i da je odgovornost pravedno raspodijeljena. Moramo nastaviti pomagati Ukrajini da se može danas braniti a sutra odvraćati, rekao je Rutte.

Dodao je kako svi žele kraj krvoprolića u Ukrajini te je pozdravio napore američkog predsjednika Donalda Trumpa u postizanju “pravednog i trajnog mira”.

-Samo je jedna osoba na cijelom svijetu uspjela prekinuti zastoj kada je u pitanju rat u Ukrajini. To je američki predsjednik Donald Trump. Učinio je to. Uključio se u mirovni proces u februaru i to se nastavlja i danas. Počeo se angažirati u februaru  i angažiran je do danas. I njegov tim je angažiran, rekao je.

Rutte očekuje da će se u sljedećim danima objaviti dodatni doprinosi inicijativi financiranja Popisa prioritetnih zahtjeva Ukrajine (PURL).

Ta shema financiranja predviđa prodaju municije i oružja proizvedenog u Sjedinjenim Državama europskim saveznicima i Kanadi, koji će ih zatim staviti na raspolaganje Ukrajini. 

- Kako možemo osigurati da Ukrajina ostane što jača? U toku su mirovni pregovori. To je dobro. Ali moramo osigurati i da Ukrajina, sve dok ne završe, bude u najjačoj mogućoj poziciji kako bi nastavila borbu protiv Rusije. Kada mirovni pregovori zaista dođu do tačke da se sjedne za stol, Ukrajinci trebaju biti u najjačoj mogućoj poziciji, poručio je Rutte.

BURE BARUTA NA BALKANU

-Hrvatska je među šest zemalja koje su dale najviše sveukupne pomoći Ukrajini u odnosu na svoj bruto domaći proizvod, izjavio je u srijedu državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova RH Frano Matušić.

- Mi smo istaknuli činjenicu da smo do sada donirali 14 paketa bilateralne vojne pomoći Ukrajini i već pripremamo 15. paket. Gledajući ukupno svaki oblik pomoći, humanitarnu, vojnu, energetsku itd, Hrvatska je među šest zemalja koje su najviše dale u odnosu na svoj BDP, precizirao je Matušić koji je predstavljao Hrvatsku na sastanku.

Matušić je rekao da će Hrvatska do 2030. godine za vojnu opremu izdvajati 3 posto svoga BDP-a.

Matošić je rekao da su svi sudionici sastanka dali potporu naporima da se osigura dugotrajan i stabilan mir u Ukrajini, poštivajući njezine granice i suverenitet. Na pitanje je li i američki predstavnik podržao Ukrajinu u njezinim granicama, Matošić je rekao da su svi koji su sudjelovali u raspravi govorili o pravednom i dugotrajnom miru.

Ukrajina je priznata država u svojim granicama i ono što mi kao Hrvatska uvijek ističemo jest da to jednostavno ne smije doći u pitanje, to je međunarodno pravo koje se ne smije kršiti, rekao je.

Maligni utjecaj Rusije na zapadnom Balkanu

- Ministri mnogih zemalja u svom su govoru iskoristili priliku da govore o zapadnom Balkanu, vrlo osjetljivoj regiji na koju treba obratiti posebnu pozornost. Svi su ukazivali na ranjivost zapadnog Balkana i na izloženost ruskim malignim utjecajima, rekao je Matušić.

Rekao je da je u svom istupu govorio o dva ruska medija, Russia Today i Sputnik, koji aktivno djeluju u Srbiju, a koja su pod sankcijama Europske unije. Također je rekao da je prije par dana usko povijesno društvo osnovalo svoj ogranak u Beogradu i da je glavni govornik bio Sergej Nariškin, bliski suradnik Vladimira Putina i šef ruske vanjske obavještajne službe.

Ruski maligni utjecaj vidi se danas i u Bosni i Hercegovini, ali u drugim zemljama zapadnog Balkana. U tom smislu izrazio sam očekivanje da se o zapadnom Balkanu češće govori u NATO-u, da se pripreme dokumenti za ministarski sastanak u proljeće sljedeće godine i za summit koji će se održati u Turskoj, rekao je Matušić.