Pitanje da li Bosna i Hercegovina ulazi u mrežu dugova i političkog uticaja zvaničnog Pekinga se nameće nakon što je Kina predstavila novi petogodišnji plan, obećavajući BiH “win-win” partnerstvo i investicijske mogućnosti – od infrastrukture i energetike, preko poljoprivrede, pa sve do visokih tehnologija, poput vještačke inteligencije.

Dok zvanični Peking poručuje da je “ići u stopu s Kinom isto što i ići u stopu s prilikom”, analitičari pozivaju na “oprez”. Podsjećaju na dosadašnje obrasce saradnje koje su obilježili tajni ugovori, netransparentnost, ekološki rizici i sve vidljiviji politički upliv Kine u unutrašnja pitanja BiH, piše RSE.

“Kineski pristup je uvijek strateški i dugoročan”, kaže Pippa Gallop iz međunarodne mreže Bankwatch, koja se bavi, između ostalog, praćenjem i energetskih projekata sa kineskim učešćem na Zapadnom Balkanu. Novost, po njenom mišljenju, predstavlja “neuobičajeno” miješanje Kine u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine. Kao primjer ističe obraćanje kineskog predstavnika u Savjetu bezbjednosti UN-a u novembru ove godine, tokom kojeg je govorio protiv visokog predstavnika u BiH, dovodeći u pitanje i usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u kontekstu “dizanja tenzija” u zemlji.

Ona navodi i da Kina u zemljama poput BiH “ne samo da investira u infrastrukturne projekte, već i polako gradi uticaj kroz kredite, kompanijske mreže i kulturne inicijative”. U prilog tome idu i podaci Agencije za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA BiH), u kojima se navodi da se od 2010. do 2022. godine Bosna i Hercegovina zadužila kod kineskih kreditora za više od 2,44 milijarde dolara, uglavnom, za izgradnju autocesta, hidroelektrana i termoenergetskih postrojenja.

O “novim mogućnostima saradnje” u okviru novog petogodišnjeg kineskog plana je govorio otpravnik poslova Ambasade Kine Wang Guofei u kolumni objavljenoj polovinom novembra. Istakao je kako je Kina “najveći trgovinski partner BiH u Aziji”, te da novi kineski petogodišnji plan “otvara i nove mogućnosti” ekonomskog povezivanja Kine i BiH.

“Spremni smo na win-win saradnju između Kine i BiH kako bismo stvorili bolju budućnost za narod i građane obje zemlje”, poručio je kineski diplomata. Uz ekonomske projekte, on najavljuje i rast kulturnih i turističkih veza.

“Kineski građani će sve više putovati u inostranstvo, a kulturološki bogata i slikovita Bosna i Hercegovina sve je više atraktivna Kinezima”, stoji u kolumni. Ambasada Kine u Bosni i Hercegovini nije odgovorila Radiju Slobodna Evropa (RSE) na pitanje koji će projekti u narednih pet godina biti u fokusu kineskih investicija. Nisu dali ni objašnjenje zbog čega su neki projekti kineskih kompanija u BiH zaštićeni tajnim ugovorima, niti da li podržavaju ovakvu netransparentnu praksu poslovanja u BiH.

Damjan Ožegović iz Transparency International BiH upozorava da “godinama institucije odbijaju objavu ključnih informacija o finansiranju i ugovornim uslovima, što opravdano izaziva sumnje na korupciju”. Kako navodi, “mnoge informacije, uključujući kamate i rokove otplate, nikada nisu bile javno dostupne”. Kao ilustraciju navodi gradnju autoputa Banjaluka–Prijedor, gdje je TI BiH dobio, čak, pet sudskih sporova protiv nadležnog ministarstva u bh. entitetu Republika Srpska, koje i dalje, uprkos presudama, odbija uvid u finansijski model.

Ugovor o gradnji tog autoputa potpisan je još 2018. godine sa kompanijom China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group Ltd of Shandong Hi-Speed Group Co., Ltd koja je registrovala podružnicu u Banjaluci za tu namjenu.

Vrijednost projekta je tada iznosila oko 297 miliona evra za put od 40 kilometara. Sedam godina kasnije, nijedan kilometar autoputa nije kompletiran, a odobreno je dodatno povećanje cijena radova od oko 80 miliona evra, uz obrazloženje da je “poskupio građevinski materijal”.

Ugovor je i dalje tajan. Ožegović dodaje da vlasti u BiH imaju zakonsko pravo i obavezu da objave informacije od javnog značaja, bez obzira na stav privatnog ili stranog investitora.