U Sarajevu će u nedjelju, 7. decembra, s početkom u 11.00 sati biti održana redovna sesija Kruga 99, a povod za temu pod nazivom "Odbaciti hegemonijski politički vokabular radi demokratske tranzicije" je 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Uvodničar će biti predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović, a u obrazloženju sesije, između ostalog, navodi se da Bosna i Hercegovina već tri decenije živi pod pritiskom političkog vokabulara koji oblikuje, ograničava i često deformiše javni prostor.

Riječ je o, kako se ističe, jeziku koji proizvodi stalne krize, generira nepovjerenje i građane uči da demokratski proces nije instrument izbora i odgovornosti, nego arena etničke mobilizacije.

U takvom okruženju, ključni politički pojmovi - država, ustav, nacija, građanin, suverenitet, javni interes - više ne funkcionišu kao oruđe demokratije, nego kao retoričke barijere koje održavaju postojeće odnose moći.

"Ova studija polazi od jednostavne, ali duboko strateške pretpostavke: demokratska tranzicija Bosne i Hercegovine nije moguća bez napuštanja hegemonijskog vokabulara koji u kontinuitetu održava stanje političke blokade.

Riječ je o jeziku čiji su korijeni u postdejtonskoj konstrukciji moći i koji se u praksi pokazao kao najsnažniji instrument za sprječavanje političke modernizacije. On određuje ne samo šta se u Bosni i Hercegovini smije reći, nego i šta se uopšte može misliti", dodaje se u obrazloženju.

Sesija će se baviti ključnim nalazima "Analitičke studije hegemonijskog vokabulara, etnopolitičkog sistema i evropskih standarda", koja detaljno objašnjava kako ovaj vokabular funkcioniše, kako se reprodukuje i kako se može zamijeniti analitički preciznim, građanskim i demokratskim pojmovnikom.

Studija pokazuje da hegemonijski jezik nije samo skup riječi - on je struktura moći koja se održava kroz političke institucije, medije, akademske narative i vanjske aktere.

Naročito se problematizira nekoliko centralnih teza.

‣ Hegemonijski vokabular ne opisuje stvarnost - on je proizvodi. Nametnute formulacije o "tri konstitutivna naroda", "entitetima kao nosiocima suvereniteta", "vitalnom nacionalnom interesu" ili "realnim odnosima snaga" nisu neutralne sintagme. To su političke tehnologije čija je svrha održavanje fragmentirane moći i sprječavanje funkcionalne države.

‣ Demokratska tranzicija zahtijeva novi politički jezik. Da bismo otvorili prostor za društvene reforme, političku odgovornost i građansku jednakost, nužno je dekodirati centralne političke pojmove. Demokratska praksa ne može se razviti unutar jezika koji je dizajniran da zaustavlja promjene.

‣ Građanin mora postati temeljni politički subjekt. U postojećem hegemonijskom vokabularu građanin je sekundarna figura - često prepoznat samo kao pripadnik etničke kolektive. Moderni demokratski poredak nije moguć bez povratka građaninu kao nosiocu suvereniteta i političke volje.

‣ Promjena jezika nije tehničko pitanje, nego pitanje moći. Zamjena hegemonijskog vokabulara demokratskim nije samo lingvistička reforma - to je proces političke emancipacije. Zato je nužno razumjeti kako su pojedini pojmovi nastali, kako su korišteni i kako su zarobili politički prostor.

Na sesiji će autori i učesnici rasprave otvoriti ključna pitanja: Može li Bosna i Hercegovina ući u demokratizaciju bez transformacije političkog jezika? Šta je zamjena za hegemonijske pojmove? Kako prepoznati, dekodirati i neutralizirati narative koji proizvode trajnu blokadu političkog sistema? I, konačno, kako građanski politički jezik može postati novi okvir za ustavne promjene i javne politike?

Studija ne nudi samo dijagnostiku - ona nudi novi politički rječnik kao alat za demokratizaciju. Napuštanje hegemonijskog vokabulara prvi je korak prema funkcionalnoj, otvorenoj i odgovornoj političkoj zajednici. I modernoj evropskoj Bosni i hercegovini.