Ispod površine Bosne i Hercegovine krije se skriveno carstvo: hiljade neistraženih pećina čekaju na otkriće, dok se stručnjaci bore za njihov opstanak. Iako je više od šest hiljada pećina zvanično registrovano, stručnjaci sumnjaju da bi stvarna cifra mogla premašiti 40.000! S obzirom na to da se oko 60 posto zemlje sastoji od krških područja – idealnih uslova za podzemne šupljine – Bosna i Hercegovina leži na neprocjenjivom, ali zapuštenom speleološkom blagu. Nedavna istraživanja otkrila su samo u jednoj turi 15 novih pećina, a stručnjaci procjenjuju da ni milion godina ne bi bilo dovoljno da se istraži sav potencijal, piše austrijski Kosmo.at.

Pećine: Arhive Prošlosti i Indikatori Klime

Speleologija (nauka o pećinama) u Bosni i Hercegovini leži na temeljima istraživanja Dinaridskog karsta, a njene podzemne formacije nastaju uglavnom, ali ne isključivo, u krečnjačkim formacijama. Primjeri su pećina Ledenica na Treskavici, koju je istraživao čuveni naučnik Jovan Cvijić, te bivše ledene pećine na Romaniji.

"Za razumijevanje naše prošlosti, pećine su prave riznice," objašnjava Mulaomerović. "Pune su sedimenata, ostataka i netaknutih tragova koji su konzervirani tokom vremena."

Ova svjedočanstva kontinuirano bilježe sve što se desilo. Kroz njih možemo vidjeti kada su pećine bile naseljene, ko je tamo živio i kako se klima mijenjala. Mulaomerović je, inače, impresivnu međunarodnu karijeru gradio na speleološkim ekspedicijama u Kolumbiji, na Malti i u polarnom regionu.

Hazim Hrvatović, dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, naglašava izuzetan potencijal pećina kao arhiva života, prirode i klime:

"Možemo rekonstruisati klimu u proteklih 3,5 miliona godina. Sedimenti u pećinama dokumentuju taj kontinuitet – vidimo šta je došlo i otišlo, šta su rijeke donijele, a šta odnijele. Ti tragovi govore o tadašnjoj klimi i omogućavaju nam da razvijamo modele za budućnost."

Posebno je naglasio ulogu pećinskih ekosistema kao indikatora klimatskih promjena.

Klimatske promjene su, nažalost, već vidljive. Bijambara je primjer gdje je nekada čak i ljeti bilo leda; danas tamo nema ni snijega, kaže Mulaomerović. Led se sada nalazi tek na visinama iznad 1.700 metara, a uskoro se u tim područjima neće moći sresti ni alpska galica – ptica koja je tradicionalno naseljavala te krajeve.

Apel za Spas: Deponije i Nedostatak Interesa

Iako su pećine, kako je istakao Hrvatović, služile kao prva prebivališta čovječanstva, utočišta, svetišta i laboratoriji za naučna istraživanja, a u njima su otkrivena i prva umjetnička djela, danas se suočavaju s velikim problemima zbog ljudskog nemara.

Mulaomerović sa žaljenjem ističe nepoštovanje prema ovim formacijama:

"Pećine i jame postaju deponije smeća, iako samo deset kilometara dalje ljudi piju tu istu vodu."

Kritički osvrt na stanje speleologije u Bosni i Hercegovini naglašava ozbiljne izazove: nedostatak istraživanja i gotovo potpuni izostanak institucionalne podrške.

"Fokus mog predavanja je upravo na bijedi speleologije u našoj zemlji. U našem registru je pet hiljada pećina, ali se procjenjuje da ih postoji između 40.000 i 50.000. To je bogatstvo za čije bi istraživanje trebalo milion godina – a nikoga ne zanima," rezignirano je rekao Mulaomerović.

Na pitanje ko se danas u Bosni i Hercegovini bavi speleologijom, odgovara da se, osim nekolicine entuzijasta, niko ne posvećuje tom području. Dok dolaze istraživači iz Slovačke, Slovenije, Hrvatske, Italije i drugih zemalja, u domovini vlada nezainteresovanost. Njegova završna poruka je stoga bila pesimistična.