Zagrebački naučnik, vinar i brigadir Hrvatske vojske, dr. sc. Emin Teskeredžić (78), dobio je nepravosnažnu presudu kojom Hrvatska mora njegovoj firmi isplatiti gotovo 300.000 eura odštete i 180.000 eura sudskih troškova. Razlog? Zaštićene ptice i vidre su mu tokom godina proždrle ribu iz ribnjaka u Kninu i Zagrebu, a država nije poduzela ništa da kompenzuje štetu, iako zakon to izričito nalaže. Teskeredžić, utemeljitelj laboratorija na Institutu "Ruđer Bošković" i bivši prvak Jugoslavije u podvodnom ribolovu, tvrdi da je ovo pobjeda ne samo za njega, već i za cijeli sektor: "Da sam tužio za svu štetu ovih godina, mogao sam dobiti još pet puta toliko." Presuda postavlja pravni presedan i jasno poručuje da država ne može nametati strogu zaštitu vrsta, a da istovremeno ignorira štetu koja iz toga proizlazi. 

Naučnik, brigadir i vinar iz centra Zagreba

Ime Emina Teskeredžića poznato je širom Zagreba. Njegove pastrve nalaze se na menijima najboljih restorana, a on je i osebujan vinar – svoj vinograd za pinot noir i pjenušac zasadio je, na čuđenje mnogih, u podnožju svoje kuće, u najstrožem centru Zagreba, kod Tkalčićeve ulice.

Osim vinarske i ribarske strasti, Teskeredžić je i naučnik, utemeljitelj Laboratorija za akvakulturu i bolesti riba, te brigadir Hrvatske vojske. Tokom rata bio je dragovoljac i komandant postrojbe, a nakon oslobođenja Knina dobio je komandu vojnog vrha da ribogojilište iz 1982. godine sačuva od devastacije.

Pravna saga njegove firme V.I.R.I.B.U.S. protiv države otvara široko pitanje: šta se događa kada se privatni sektor sudari sa sporom i nezainteresovanom administracijom?

"Da, to je samo za štetu iz 2012. i 2013. A da sam tužio za svu štetu ovih godina, mogao sam dobiti još pet puta toliko," rekao je Teskeredžić u Gračanskom ribnjaku, jednom od dva proizvodna pogona firme.

Emin Teskeredžić, bivši zaposlenik Instituta “Ruđer Bošković”, doktorirao je na temu “Kavezni uzgoj kalifornijske pastrve”. Foto: Tomislav Kukec

Potpuni muk institucija

Problem je počeo još 2012. godine, kada su se na kninskom ribnjaku Krčić počeli pojavljivati ozbiljni gubici. Uzrok nisu bile bolesti ili krađe, već napadi predatora: vidre, kormorani, sive čaplje i galebovi sistematski su prodirali i hranili se pastrvom.

Sve te vrste životinja u Hrvatskoj su strogo zaštićene, što znači da se ne smiju loviti ili uklanjati. Iako uzgajivač to poštuje, zakon propisuje da mu država mora kompenzirati štetu pod uslovom da je učinio sve što je razumno moguće da napade spriječi.

Teskeredžićeva firma je godinama slala dokumentaciju, fotografije, dopise, prijave i molbe državnim tijelima, ali rezultat je bio gotovo potpuni muk.

• Ministarstvo zaštite okoliša proglašavalo se nenadležnim.

• Ministarstvo poljoprivrede nije reagovalo ni po jednoj prijavi.

Jedina stvarna reakcija dogodila se 2013. godine, kada je inspekcija na terenu potvrdila dvije presudne činjenice: da predatori doista ulaze u ribnjak uprkos postavljenim zaštitnim mjerama, i da su mjere koje je uzgajivač proveo (žičane ograde, betonski podzidovi, električni pastir, mreže i videonadzor) razborite, opsežne i primjerene.

U dva proizvodna pogona, kninskom ribnjaku Krčić i Gračanskom ribnjaku u Zagrebu, uzgaja kalifornijske pastrmke (Foto: Tomislav Kukec/Dnevno.hr.)

Država ne može osporavati vlastiti dokument

Uprkos tom nalazu, institucije nisu utvrdile visinu štete niti pokrenule propisani postupak naknade. To je dovelo do tužbe, a ključni dokaz u ponovljenom suđenju bio je dokument koji je naručila – sama država.

Riječ je o "Studiji utjecaja predatora na pastrvske ribnjake u Republici Hrvatskoj" koju je naručilo Ministarstvo poljoprivrede. Studija je eksplicitno potvrdila da su na ribnjaku Krčić poduzete sve zakonski omogućene zaštitne mjere, ali da one nisu dovoljne da zaustave predatore. Studija je zaključila da predatori na pastrvskim ribnjacima uzrokuju godišnje gubitke od 39 do 44 posto.

"Tuženik ne može osporavati vlastiti službeni dokument koji je sam naručio, platio i prihvatio," naglasio je sud.

Veterinarska i finansijska vještačenja potvrdila su da napadi nisu povremeni incidenti, nego obrazac koji se ponavlja godinama, a da je vidra bila najveći izvor štete.

Presuda Trgovačkog suda u Zagrebu, kojom se nalaže isplata više od 291.000 eura odštete i gotovo 180.000 eura troškova, postavlja pravilo: kada država propisuje strogu zaštitu vrsta, ne može očekivati da privatni sektor sam snosi štetu.

Teskeredžić ističe da je posljedica nebrige države to što trgovački lanci za kilogram pastrve nude cijenu od pet eura, što je upola manje od isplativog, dok on uzgaja kvalitetniju ribu. "Nadam se da je ova presuda presedan nakon kojeg će se otvoriti vrata i drugim uzgajivačima," zaključuje Teskeredžić.