"Prilagođavanja koja vidimo u mnogočemu odgovaraju našoj viziji", izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. On je pozdravio signale da je Trumpova administracija "za dijalog i izgradnju dobrih odnosa", ali je upozorio da bi takozvana američka "duboka država" mogla pokušati sabotirati Trumpove namjere.

Ove izjave dolaze u trenutku kada napori Bijele kuće da proguraju mirovni sporazum za Ukrajinu ulaze u ključnu fazu. Američki zvaničnici tvrde da se nalaze u završnoj fazi postizanja dogovora, ali zasad nema jasnih naznaka da su ni Ukrajina ni Rusija spremne potpisati okvirni sporazum koji je izradio Trumpov pregovarački tim.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski trebao bi u ponedjeljak posjetiti Downing Street, gdje će učestvovati na četverostranom sastanku s britanskim premijerom Keirom Starmerom, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom.

Zelenski je ranije pozivao evropske saveznike na snažniju podršku u trenucima kada je Bijela kuća vršila pritisak na Kijev da pristane na odricanje teritorije. Ključno pitanje za Ukrajinu ostaje kakve bi sigurnosne garancije dobila ukoliko bi pristala odreći se kontrole nad dijelom teritorije.

Ukrajinski predsjednik je saopćio da je u subotu navečer imao "suštinski telefonski razgovor" s američkim zvaničnicima, nakon trodnevnih razgovora američke i ukrajinske delegacije u Floridi. Ti sastanci uslijedili su nakon posjete Moskvi Trumpovih emisara Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera. Izvor za Axios naveo je da je razgovor trajao dva sata i da je bio "težak".

"Ukrajina je odlučna nastaviti raditi u dobroj vjeri s američkom stranom kako bi se zaista postigao mir", poručio je Zelenski na društvenim mrežama. Dodao je da su dvije strane razgovarale o "ključnim tačkama koje bi mogle osigurati kraj krvoprolića i uklanjanje prijetnje nove ruske invazije punog obima".

 Ipak, ostaje nejasno da li su SAD ili evropske zemlje spremne ponuditi sigurnosne garancije koje bi zaista odvratile Rusiju od nove agresije, kao i da li bi Vladimir Putin pristao na bilo kakav sporazum koji podrazumijeva prisustvo zapadnih trupa u Ukrajini.

Američki zvaničnici su više puta tvrdili da su blizu održivog dogovora otkako je Trump započeo svoj drugi mandat, no te su se najave često pokazale kao preoptimistične.

Odlazeći američki izaslanik za Ukrajinu Keith Kellogg izjavio je u subotu na jednom odbrambenom forumu da se napori administracije za okončanje rata nalaze u "posljednjih deset metara". Naveo je da su ostala otvorena dva pitanja: teritorija i sudbina nuklearne elektrane Zaporožje.

Iako se Kellogg smatra jednim od američkih zvaničnika sklonijih ukrajinskim stavovima, on u januaru napušta funkciju. Mnogi drugi ljudi bliski Trumpu, uključujući Witkoffa, znatno su otvoreniji prema ruskim pozicijama. Trumpov sin Donald Jr izjavio je u nedjelju u Dohi da Zelenski namjerno produžava sukob iz straha da bi izgubio vlast ako rat završi, poručivši da SAD više neće biti "idiot sa čekovnom knjižicom".

Analitičari u Kijevu smatraju da situacija još uvijek nije toliko loša da bi Ukrajina bila prisiljena potpisati bilo kakav sporazum samo da bi zaustavila rat, ali upozoravaju da predstoji teška i potencijalno sumorna zima jer Rusija nastavlja napade na energetsku infrastrukturu, što remeti snabdijevanje strujom i grijanjem za milione građana.

Umor je sve izraženiji dok Ukrajina ulazi u četvrtu zimu rata punog obima, a Zelenski je dodatno oslabljen korupcijskim skandalom koji je zahvatio više njegovih bliskih saradnika i doveo do ostavke šefa kabineta Andrija Jermaka.

Jedna osoba je poginula u napadu dronom u sjevernoj regiji Černihiv kasno u subotu, saopćile su lokalne vlasti, dok je kombinovani napad bespilotnim letjelicama i raketama pogodio energetsku infrastrukturu u centralnom gradu Kremenčuku. Veliki dijelovi grada ostali su bez električne energije i vode u nedjelju. Bio je to drugi uzastopni noćni napad na energetsku infrastrukturu, nakon što je u petak navečer lansirano više od 600 dronova i 50 projektila.

Izvor: klix.ba