Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegivne Dragan Čović je u Zagrebu na predstavljanju zbornika "Hrvati u dejtonskoj BiH stanje i budućnost", 30 godina od potpisivanja ovog sporazuma nazvao "nesavršenim mirom" pa je izrazio optimizam da će Bosna i Hercegovina do kraja godine usvojiti zakone potrebne za otvaranje pregovora s EU-om.
Čović je glavni i odgovorni urednik zbornika te je naveo kako je zajedničko uvjerenje autora radova da se u Bosni i Hercegovini mora razmišljati o konsocijacijskoj budućnosti, odnosno o federalizmu koji će osigurati jednak glas sva tri konstitutivna naroda.

"Bilo kakva zastranjivanja prema građanskom, unitarističkom konceptu, na brojnosti jednog naroda, vratit će nas odmah na početak", rekao je predsjednik HNS-a te je naglasio da je "trećina predstavljenih radova posvećena budućnosti BiH i prijedlozima njezine reorganizacije".

Naveo je kako je "Dejtonsko-pariškim sporazumom iz 1995. godine BiH dobila nesavršeni mir" dok je na političkim akterima da razumiju da BiH "ima svoju posebnost kakva se može prepoznati i u demokratijama poput Belgije ili Švicarske".

"Još uvijek se neki trude da BiH izgubi ona svoja tri sadržaja, za mene najvrijednijih stvari tri različita identiteta koji su bogatstvo BiH", rekao je Čović u govoru na predstavljanju zbornika.

On je istaknuo da se nesavršenost dejtonskog okvira prepoznaje i u aktualnoj blokadi vlasti u Bosni i Hercegovini koja sprječava donošenje reformskih zakona bez čijeg usvajanja ona ne može otvoriti pristupne pregovore s Evropskom unijom.

Govorio je i o reformskim zakonima te je naveo da je uvjeren da će se do kraja godine ti zakoni usvojiti uz sva iskušenja koja još uvijek postoje.

"Naš ministar pravde na razini BiH nudi konstruktivna rješenja koja mogu pomiriti tri strane, ali i zadovoljiti evropske standarde", optimističan je Čović te je najavio da će iduće sedmice razgovarati sa srpskim predstavnicima u Banjoj Luci.

Čović je u svom govoru na predstavljanju zbornika BiH usporedio s maslinom koju je opisao kao stablo koje ne zahtijeva puno vode, piše HRT.

"Ono što je problem te masline - ko god je prolazio pored nje ju je zalijevao kako god je stigao, posebice oni koji su se proglasili ekspertima. Naša maslina zbog toga ima danas mnogo više grana vodopija i štetnika, na štetu tri ključne grane tog stabla", zaključio je slikovito Čović.